Citat:
Nedeljko: I ne samo to, prelaskom na Windows XP su takođe morali da prihvate nov način rada sa operativnim sistemom, nego što bi morali da se odreknu svih onih divnih programa za Windows koji ne postoje u verziji za Linux.
Set divnih programa bez kojih se ne moze je promenjiva stvar. Mislim da je to samo po sebi jasno vecini ljudi koji na ovoj diskusiji ucestvuju, ja jednostavno vjerujem da na ovoj temi nema ljudi koji imaju manje od, kaziga, 5 godina iskustva sa racunarima, a sve mi se cini da nijesam jedini "veteran" koji pamti VAX-ove, "pola dvanaest" i pojavu prvog PC XT ovdje. Svi smo mi menjali nase favorite, zbog kojekakvih razloga.
Meni je malo interesantnija sustina "divnoce" programa, mozda je dobro da se sa time pozabavimo. Molim vas da zaboravite na pirateriju, zemlje u kojima autorska prava ne generisu prihod jednostavno bivaju nebitne, jer ne uticu na ishod trzisne bitke :(.
Ako se prica o situaciji kad se softver placa, svi divni programi imaju jednu minornu "neugodnost": pare koje treba platiti. E sad, krenimo odatle, na trzistima koja su vazna za Windows, dolazi do poprilicno uvrnute situacije. Naime, trziste ne nagradjuje tehnoloski superioran produkt, vec produkt koji isporucuje set potrebnih funkcionalnosti, sa prihvatljivom lakocom koriscenja, po najjeftinijoj cijeni. Sto je "lista potrebnih funkcija", koliko je lakoca koriscenja faktor, varira od korisnika do korisnika i veoma je licna stvar.
Ono sto pokusavam da kazem je slijedece: Open Source alternativa u takvim uslovima pobjedjuje u onom trenutku kad za veliki broj ljudi (kriticna masa) zadovolji skup funkcija koje im trebaju, isporuceno sa nacinom koriscenja koji nije problem za te ljude. Sto se cijene tice, tu su stvari ciste da cistije ne mogu biti.
Dakle, Open Source alternativa ne mora da bude bolja da bi pobijedila. Primjer, po meni najuspjesniji Open Source paket svih vremena: "niznji" gcc. GCC je jos uvijek inferioran kvalitetu optimizacije koja se srece kod pojedinih komercijalnih konkurenata... ali to jednostavno "nije vazno".
Kad se jednom ta kriticna masa korisnika postigne, bitka je odlucena. Komercijalni paketi jednostavno ne mogu da konkurisu Open Source rijesenjima u domenima odrzavanja, ciscenja bubica, tehnicke podrske koju isporuci "community", afinitetu za evoluciju i efektu "aritmeticke progresije", da se postane bolje sto vise korisnika to koristi. Na duge staze, Open Source rijesenje ce bilo kakvu komercijalnu konkurenciju satjerati u margine, gdje obitavaju korisnici koji su spremni da plate specijalizovane aplikacije i kvalitet koji nije od interesa za siroku populaciju.
Citat:
Nedeljko:Šta ako im mašina služi za igranje (znamo koja je dominantna igračka platforma) ili ako im računar ne služi za igranje (recimo moraju da završe posao, a ne da se prepucavaju koji je bolji OS, i pritom im je važna neka Windows aplikacja koje nema u verziji za Linux)?
Eh... KOJA je (profitno) dominantna igracka platforma? Konzole ili high-end PC? Pitanje je, naravno, korektno ako se piraterija izbaci iz igre. Prihodi industrije igara su bas ljepota dobri na konzolama, koliko sam ja nesto shvatio.
U ovom trenutku, igre na Linuxu su, definitivno, jak stih za Microsoft. Ali, posto ja ne pricam o nastupajucem "sudnjem danu", nekakvom magicnom trenutku kad ce svijet stati, shvatiti da je vrag odnio salu i masovno preci na Linux (ili drugu Open Source alternativu), od interesa je sto je proces, kuda ce nas povesti buducnost.
U igrama se ne radi o dominaciji Windows-a, vec o dominaciji DirectX. Posto je OpenGL dovoljno dobra, i vec postojeca, alternativa, tehnoloskih barijera za pojavu kvalitetnih Linux igara nema (vidjeti pod NWN). Barijere su finansijske prirode, industrija igara ce ignorisati Linux sve dok segment populacije koja isti koristi ne naraste toliko da ne mogu da ga ignorisu. Meni se cini da je to rezervisano za dalju buducnost, mozda za par godina (mada je pitanje da li sam previse optimista).
Jedna tehnoloska zvrcka radi protiv Windowsa (ne DirectX-a): dedicated game servers. U tom domenu industrija igara ne moze da ignorise Linux vec sada.
Ne postojanje softverskog rijesenja na Linux-u je "hard stop" i tu nikakve price nema. Kakav Linux, kakvi bakraci, ako moja aplikacija na kojoj sve pociva tamo ne postoji, a troskovi prepisivanja su veci od visegodisnje ustede? Tu je tacka i kraj price.
Takvih tvrdjava Microsoft-a je sve manje, a one koje nijesu napadnute se drze ili sto su od interesa za previse mali broj ljudi, ili sto su bazirane na tako opakoj tehnoloskoj inovaciji da generalna programerska populacija ne moze da preskoci tehnoloski prag.
Te tvrdjave ce sve pasti kad Linux dospije na 50% racunara, mnoge prije. Ne sto se proizvodjacima softvera bas kodira u Linuxu i bacaju pare na portovanje aplikacije, vec sto se veliki segment korisnika ne moze ignorisati.
Proci ce dosta vremena da se takvo sto desi.
Citat:
Nedeljko:Dakle, ovakva "ušteda" može da bude vrlo skupa.
Apsolutno. U nekim slucajevima se ustedjeti uopste ne moze, te se placa "sta kosta" i ne pita se.
Jedina zvrcka tu je koliko je to cesta situacija i za koliki je broj ljudi to nepremostiv faktor.