Ono sto su IT firme koje su opstale davno shvatile je da je informatičkoj industriji najneophodnija standardizacija.
Jesu li TOS, Workbench, System 3, GEM, itd.. bili bolji od dos-a? Jesu. Gde su sada? IBM PC je uspeo baš zato što ga je napravio IBM, koji je i u višim segmentima tržišta postavljao standarde. To je dalo mogućnost industriji da na standardizovan način opismeni plebs. Pri tome je dos pobedio cp/m (koji je tada bio teži za korišćenje i nadogradnju - ne tvrdim da nije bilo i vrlo prljavih poteza tipa lotus 123). A da je dos krpljen, krpljen je. Kada je postalo jeftino dos zameniti nečim šarenim, to je urađeno (i ni to nije išlo brzo, windows-u su trebale godine da se probije).
U Hrvatskoj se koristio Apple II,u Srbiji je bilo pecoma, orica, lole8, orla 32/64; ja sam učio paskal na TIM-u 011 (sa tim znanjem kao i sa iskustvom sa zx-a 81, spectruma i ql-a mogu samo da se slikam za uspomenu i dugo sećanje). Za razliku od njih,i dan danas mogu da instaliram dosbox i radim sa ovom pc-kantom na isti način kao i pre 25 godina.dos/windows/intel mašina je standard (nebitno da li je bolji ili gori od drugog na tržištu), sve ostalo je alternativa. A sve se to dešavalo jer škole nisu mogle da se odluče čak ni na nivou republika koji kompjuter treba koristiti. Pa je neko drugi (tržište) odlučio umesto njih. Taj standard je tokom godina uglavnom nadograđivan u onolikoj meri u kolikoj su korisnici bili voljni da te promene prihvate(plate). Jedini ozbiljan napad na taj standard je bio pokušaj sa power pc procesorima i os/2. Da bi standard bio zamenjen drugim standardom, taj drugi standard mora da ponudi drastično bolje performanse u svakom pogledu. To se još nije desilo. Moje duboko uverenje je da to neće biti linuks (jer svako duva u svoju tikvu), ali može biti neki drugi open source os (ja lično navijam za Reactos, ali to ne znači da propagiram upotrebu nečega što trenutno ume da koristi 5% populacije i pored toga što liči na windows).
Neko moje mišljenje je da se treba vratiti na princip rada iz osamdesetih - ako nastavnik oceni da si darovit za matematiku, lepo ideš na dodatnu nastavu (ja sam npr. išao na francuski), ako proceni da ti najviše leže kompjuteri, dodatna nastava može da obuhvati razne alternative važećem standardu (kako hardvera tako i softvera). U to vreme sva deca su učila biologiju, nije niko pokušavao da im istovremeno predaje i "alternativu" u vidu kreacionizma iz biblije ili kurana. Dobro deci (svoj deci), dobro profesorima. Ako si dovoljno pametan da umeš da koristiš alternativu, lepo, ali ne umeju svi da je koriste (banalan primer: ženi srednjih godina sam pokušavao da objasnim kao da koristi fotokopir mašinu (ima lcd, poruke su na srpskom, operacija traje pet sekundi); potrošio sam četiri sata, ona to nije mogla da shvati) niti žele da se gnjave sa time.
Citat:
Da li bi ste se složili da se u školi uči Apple? Da se kupe Mac računari i da se uči OS X?
Apple je lakši za učenje, ali to mogu da zamislim samo u nekoj srednjoj dizajnerskoj, ili onima koji bi da se bave marketingom, jer oni imaju realne šanse da se i sretnu sa Appleom na radnom mestu (gde eventualno postoji i neko ko tu mašinu ume da održava).Šta će se desiti ako taj računar niko ne održava, treba nešto uraditi recimo iz komandne linije? Darasti;no su veé mogućnosi da u okolini postoji neko ko može da sredi windows mašinu nego bilo koju drugu. Opet, ako neko ide na dodatnu nastavu iz informatike, taj će znati da koristi i linuks i libre office i verovatno još ponešto. Zašto terati svu decu da uče nešto sa čime će se samo nekolicina susresti kasnije?
ps. pitanje budućeg okruženja se neće rešiti u Srbiji niti u srpskom obrazovanju, ovu raspravu shvatite kao čisto akademsku.
pps. šta se dešava kada država hoće da bude originalna se lepo vidi na UK : BBC A/B, Master, Master 128, Arhimed. Za one mlađe, ovo su tokom osamdesetih bili najviše zastupljeni računari u britanskom obrazovanju.