Primer je bolo koje tvrđenje oblika A=>B, gde je A netačan, a B tačan iskaz. Na primer, "Mesec je na Suncu => Zemlja nije ravna", ali ti on neće pojasniti zašto je tablica takva kakva jeste.
Ako neko hoće tablicu u kojoj netačno nije u relaciji sa tačno, takva tablica već postoji i odgovarajući veznik se zove ekvivalencija. No, to ne znači da je implikacija u pravu, a da je ekvivalencija pogrešna, već da se radi o različitim veznicima, koji samim tim imaju različite upotrebe. Da je pitanje glasilo "Kada se upotrebljava implikacija?", mogao bi se dati konkretan odgovor.
Citat:
Cabo: Čekaj, da li smo se dobro razumeli?
Logika nema svrhu?
Očito tebi nije jasno da svaki predmet ima svoju svrhu i da za svaku, pa i za ovu koju si ti naveo, definiciju i teoremu postoji bar nekoliko primera.
Hajde, reci ko je rekao da logika nema svrhu. Da, formalna je pa šta, kao što je i cela matematika formalna, ali to ne znači da su neprimenljive. Kada se razumeju njihove suštine, onda se zna i kako se primenjuju.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.