Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Popunjavanje prostora i podela ravni.

[es] :: Matematika :: Popunjavanje prostora i podela ravni.

Strane: 1 2

[ Pregleda: 7141 | Odgovora: 33 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.dial.InfoSky.Net



+2791 Profil

icon Re: Popunjavanje prostora i podela ravni.26.04.2004. u 23:49 - pre 244 meseci
I dalje ne vidim odakle je izvod konstantno jednak nuli, a i da jeste pod pretpostavkom diferencijabilnosti funkcije f, mi tu pretpostavku nemamo. Memamo ni pretpostavku neprekidnosti, pa ni limes nisi mogao da koristiš u redu

Prekoračio si sredstva. Mi NE ZNAMO ni da je funkcija f neprekidna, već samo da ima pomenutu osobinu iz formulacije zadatka.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

Mihailo Kolundzija
Novi Sad

Član broj: 11323
Poruke: 100
*.reverse.qsc.de



+1 Profil

icon Re: Popunjavanje prostora i podela ravni.27.04.2004. u 09:19 - pre 244 meseci
Buduci da u poslednje vreme mnogo gresim, moguce je da sam i sad polupao neke loncice, ali cu ipak da napisem nesto sto mi je palo na pamet.

Imamo neke tri tacke A, B i C i centar opisanog krugao O. Na kruznici sa centrom u O na kojoj su A, B i C izaberemo tacku S, i posmatramo trouglove ABS, BCS i ACS. Na osnovu uslova zadatka, imamo da je f(C) = f(S), f(B) = f(S) i f(A) = f(S), sto ce reci da je f konstatno na pomenutoj kruznici i iznosi f(O). Stvar naravno vazi za bilo koju kruznicu sa centrom u O.

Jesam li na dobrom putu, ili sam negde pogresio?
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.dial.InfoSky.Net



+2791 Profil

icon Re: Popunjavanje prostora i podela ravni.27.04.2004. u 10:00 - pre 244 meseci
U zadatku O nije centar OPISANOG, već UPISANOG kruga u trougao ABC. Ovo bi bilo rešenje zadatka koji bi se dobio zamenom reči "upisanog" rečju "opisanog" u postavljenom zadatku, koji je daleko lakši. No, ovde je postavljen drugačiji zadatak.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

srki
Srdjan Mitrovic
Auckland, N.Z.

Član broj: 2237
Poruke: 3654
*.dialup.xtra.co.nz



+3 Profil

icon Re: Popunjavanje prostora i podela ravni.27.04.2004. u 11:41 - pre 244 meseci
Imamo neke tri tacke A, B i C i centar upisanog kruga O. Pretpostavimo da je f(A)< f(B) i f(A)<f(C) sada izbacimo tacku B ili C kod koje je f-ja veca i umesto te tacke uzmemo O. Posmatramo taj trougao. Uradimo istu stvar i tako nastavimo u beskonacnost. Na kraju ce ili druge dve tacke da se priblizavaju tacki A pri cemu ce limes funkcije tih tacaka biti jednak f(A). To se lako pokazuje pa necu to da razglabam sada. Jedino ako se trazi.

E sada uzmemo neku tacku X koja je razlicita od A i cija je vrednost razlicita od f(A) .
Onda opisemo krug oko A sa nekim malim poluprecnikom r. Napravimo jednakokraki trougao kod koga je vrh tacka X a centar upisanog kruga je A. Te dve tacke nikada ne menjamo. Upisani krug ima poluprecnik r. Uzmemo i smanjujemo taj pokuprecnik i dobicemo dve tacke koje se priblizavaju tacki A ali ciji je zbir jednak 3*f(A)-f(X) sto je nemoguce ako je limes vrednosti funkcija jednak f(A) jer bi zbir onda trebalo da se priblizava 2*f(A).

To sve znaci da je pocetna pretpostavka pogresna da je f(A)<f(B) i manje od f(C).

[Ovu poruku je menjao srki dana 28.04.2004. u 03:25 GMT]
 
Odgovor na temu

srki
Srdjan Mitrovic
Auckland, N.Z.

Član broj: 2237
Poruke: 3654
*.dialup.xtra.co.nz



+3 Profil

icon Re: Popunjavanje prostora i podela ravni.27.04.2004. u 12:01 - pre 244 meseci
Cini mi se da imam malu gresku u dokazu i da one dve tacke ne moraju da se priblizavaju tacki A vec nekoj drugoj tacki ali dalje je slicno samo sto biramo tu tacku umesto A.
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.dial.InfoSky.Net



+2791 Profil

icon Re: Popunjavanje prostora i podela ravni.27.04.2004. u 12:27 - pre 244 meseci
Koliko ja shvatam, ti si oko tačke A opisao krug poluprečnika r na kome možeš da uočiš tačku X za koju je f(X) različito od f(A) i onda si na tom istom krugu uočio na primer tačke Y i Z za koje je f(Y)+f(Z)=3*f(A)-f(X). Smanjivanjem poluprečnika dobijaš nizove Xn,Yn,Zn koji konvergiraju ka A, i za koje je f(Yn)+f(Zn)=3*f(A)-f(Xn). No, čak i ako je f(A)>f(Yn),f(Zn), tu i dalje nema očigledne kontradikcije.

Naime, ako je un<un za sve n, onda u opštem sličaju ako nizovi un i vn konvergiraju ka u i v tim redom, važi i uopšte ne mora da bude u<v. Najjednostavniji primer je un=0, vn=1/n. Morao bi da pojasniš konstrukciju. Takođe, vodi računa da neprekidnost funkcije f nije pretpostavka zadatka tako da stvari kao što je možeš da koristiš samo u situaijama u kojima možeš to da obrazložiš. Ako to dokažeš za konvergentne nizove određenog tipa, onda pazi da to koristiš samo za takve nizove.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

srki
Srdjan Mitrovic
Auckland, N.Z.

Član broj: 2237
Poruke: 3654
*.dialup.xtra.co.nz



+3 Profil

icon Re: Popunjavanje prostora i podela ravni.27.04.2004. u 13:21 - pre 244 meseci
Nema tacaka Xn. X i A su mi konstantne. Samo smanjujem poluprecnik r. posto je f(X) razlicito od f(A) onda je i 3*f(A)-f(X) razlicito od 2*f(A) cemu bi konvergirao zbir funkcija one dve tacke koje priblizavamo tacki A.
Znaci smanjujemo poluiprecnik r i pravimo jednakokraki trougao tako da je jedna stranica normalna na pravu XA.
Bio sam napravio lapsus pa sam u prethodnom odgovoru napisao jednakostranicni trougao umesto jednakokraki.
 
Odgovor na temu

srki
Srdjan Mitrovic
Auckland, N.Z.

Član broj: 2237
Poruke: 3654
*.dialup.xtra.co.nz



+3 Profil

icon Re: Popunjavanje prostora i podela ravni.27.04.2004. u 13:46 - pre 244 meseci
Citat:
Nedeljko:
Takođe, vodi računa da neprekidnost funkcije f nije pretpostavka zadatka tako da stvari kao što je možeš da koristiš samo u situaijama u kojima možeš to da obrazložiš.

Nisam to nigde koristio. To se dobije kao rezultat. Ako imamo 3 tacke x,y,z i ako je f(z) najvece a recimo f(x) najmanje onda ce u sledecoj iteraciji vrednost f(O) da se smanji za
(f(z)-(f(x)+f(y)+f(z))/3 )/3 i tako dalje sto znaci da ce lim f(O) biti jednak f(x) kako idemo kroz iteracije.
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.dial.InfoSky.Net



+2791 Profil

icon Re: Popunjavanje prostora i podela ravni.27.04.2004. u 15:11 - pre 244 meseci
Koliko sam te shvatio posle tvojih poslednjih postova, ti si fiksirao A i X i tako da f(A) i f(X) budu različiti, i za dato r>0 izabrao tačke Yr i Zr tako da trougao XYrZr bude jednakokraki i da upisani krug u taj trougao ima centar A i poluprečnik r. Tada bi zaista moralo da važi , kao i

No, i dalje ne vidim zašto bi moralo da bude

Ako ovo obrazložiš, rešio si zadatak u potpunosti. Voleo bih da vidim kako se ono tvoje zaključivanje primenjuje na tačke X,Yr,Zr i A budući da ti je ovde centar upisanog kruga konstantan.

No, napredak je ostvaren obzirom da imamo rešenje koje je u potpunosti korektno barem u slučaju neprekidne funkcije f.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

srki
Srdjan Mitrovic
Auckland, N.Z.

Član broj: 2237
Poruke: 3654
*.dialup.xtra.co.nz



+3 Profil

icon Re: Popunjavanje prostora i podela ravni.27.04.2004. u 16:04 - pre 244 meseci
Citat:
Nedeljko:
Koliko sam te shvatio posle tvojih poslednjih postova, ti si fiksirao A i X i tako da f(A) i f(X) budu različiti, i za dato r>0 izabrao tačke Yr i Zr tako da trougao XYrZr bude jednakokraki i da upisani krug u taj trougao ima centar A i poluprečnik r.

Tako je!

Citat:

.
..
...
....No, i dalje ne vidim zašto bi moralo da bude

Ako ovo obrazložiš, rešio si zadatak u potpunosti.

Pa to vazi zbog nacina na koji smo izabrali tacku A. U prvom postu sam objasnio kako mora u nekoj okolini tacke A da funkcija tezi ka f(A) jer se pri svakoj iteraciji (biranje novog temena trougla) funkcija od novog centar upisanog kruga je smanjena za (f(Zn)-(f(A)+f(Yn)+f(Zn))/3 )/3 (kada se izracuna, a pri tome smo izbacili tacku Zn i zamenili sa prvim O). Znaci funkcija se stalno smanjuje , ogranicena je odozdo sa f(A) a takodje ne moze da tezi nekom drugoj vecoj vrednosti k jer bi se vec u sledecoj iteraciji smanjili za (k-((f(A)+(k)+(k)/3))/3=(k-f(A))/9. Znaci k mora da bude jednako f(A).
Naravno ovo sto sam napisao nije strogo matematicki napisano ali se razume postupak i nacin razmisljanja.
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.dial.InfoSky.Net



+2791 Profil

icon Re: Popunjavanje prostora i podela ravni.27.04.2004. u 16:42 - pre 244 meseci
U svom prvom postu si NAŠAO barem jedan niz tačaka koji teži tački A i takav da je I dalje ne vidim zašto mora to da važi za SVAKI niz koji teži tački A. Pokušaj zato da to svoje rasuđivanje primeniš na konvergenciju duž krive koju opisuje tačka Yr kada r teži nuli sa gornje strane.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

srki
Srdjan Mitrovic
Auckland, N.Z.

Član broj: 2237
Poruke: 3654
..-chandran.sbs.auckland.ac.nz



+3 Profil

icon Re: Popunjavanje prostora i podela ravni.27.04.2004. u 22:25 - pre 244 meseci
Da, u pravu si. Razmislicu drugi put o resenju posto sam sada na poslu.
Pozdrav
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.dial.InfoSky.Net



+2791 Profil

icon Re: Popunjavanje prostora i podela ravni.02.05.2004. u 17:24 - pre 244 meseci
Za manje od osam sati proći će 14 dana otkako sam postavio zadatke. Treba li da postujem rešenje preostalog zadatka ili neki hint?
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.dial.InfoSky.Net



+2791 Profil

icon Re: Popunjavanje prostora i podela ravni.03.05.2004. u 01:59 - pre 244 meseci
Uočimo proizvoljnu tačku O poluprave p i q sa temenom O koje ne leže na jednoj pravoj. Za realan pozitivan broj x sa px označićemo tačku poluprave p koja je na rastojanju x od tačke O, a sa qx tačku prave q koja je na rastojanju x od tačke O. Definišimo još funkcije P(x) i Q(x) sa P(x)=f(px), Q(x)=f(qx). Sa s označimo simetralu ugla pOq. Za proizvoljne x,y>0 centar upisanog kruga S u trougao Opxqy se nalazi na pravoj s, pa se refleksijom u odnosu na pravu s preslikava u sebe. Ista refleksija prevodi tačku px u tačku qx, kao i tačku qy u tačku py. To tačno znači da trouglovi Opxqy i Oqxpy imaju zajednički centar upisanog kruga S (jer izometrija prevodi centar upisanog kruga u centar upisanog kruga) pa važi

odnosno posle skraćivanja sa f(O) i sređivanja

No, budući da su x i y bili proizvoljni pozitivni realni brojevi, ovo tačno znači da je funkcija P(x)-Q(x) konstantna. To upravo znači da je P(x)=Q(x)+C za neku konstantu C. Ovo znači da ako uočimo bilo koje dve poluprave sa zajedničkim temenom, funkcija f se na tim polupravama "razlikuje za konstantu" koja naravno zavisi od izabranih polupravih.

Označimo sada sa sx, gde je x pozitivan realan broj tačku na pravoj s koja pripada konveksnom uglu sa kracima p i q i koja je na rastojanju x od tačke O. Definišimo funkciju S(x) sa S(x)=f(sx). Pretpostavimo da je S(k) centar upisanog kruga u trougao Opxqx za x=1. Može se pokazati da je zapravo

No, tada iz činjenice da sličost prevodi centar upisanog kruga u centar upisanog kruga i iz prethodnog razmatranja sledi da za svako x>0 važi formula

za neke konstante C' i D. Ovde je naravno korišćena činjenica da se finkcija f na polupravama p,q i s "razlikuje samo za konstantu". Mi smo to dokazali za poluprave p i q, ali pošto su one bile proizvoljne nekolinearne poluprave sa zajedničkim temenom, isto će važiti i za poluprave p,q i s.

Uočimo sada proizvoljnu polupravu a sa temenom O i poluprave b i c, takođe sa temenom O takve da poluprave a i b zaklapaju ugao (pi/2)-2 arctg(1/2), a poluprave a i c ugao (pi/2)-2 arctg(1/4). Na način kao gore zaključuje se da postoje konstante M i N takve da uz sličnu simboliku kao gore za svako x>0 važi

Iz prve jednakosti sledi da je i Ta jednakost zajedno sa drugom od gore navedenih jednakosti daje odakle najzad sledi To upravo znači da je na polupravoj a funkcija f konstantna. Međutim, pošto je a bila proizvoljna poluprava sa proizvoljnim temenom O, to će značiti da je funkcija f konstantna na svakoj polupravoj, a kako se svake dve tačke nalaze na nekoj polupravoj, odatle odmah sledi da funkcija f ima istu vrednost u bilo kojim dvema tačkama, to jest da je konstantna.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

[es] :: Matematika :: Popunjavanje prostora i podela ravni.

Strane: 1 2

[ Pregleda: 7141 | Odgovora: 33 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.