Citat:
Ivan Dimkovic
ne... necu da se smejem... Ali ovo sa onim "99=100" je za anale diskusije...
Suncasin, ti i ja se ne mozemo raspravljati oko materije (prvi deo tvog posta) - nacin na koji ti zamisljas prostor je u suprotnosti sa modernim naucnim eksperimentima, sa modernom fizikom, hemijom a, boga mi, i matematikom.
Hmm, ti bas imas nameru da me ispljujes zbog onog 99=100. Ako cemo iskreno u I postu pise 99,999 (ipak vuce malo ;o) ), a kasnije sam prihvatio znak <> umesto znaka jednakosti jer sam i sam hteo tu da stavim “talasasti” znak jednakosti, kojeg naravno nema pa sam stavio obican - nisam pretpostavio da ce to izazvati toliku buku. No, moja losa procena. Ono sto sam hteo da kazem je da je svaka materija (covek) sastoji od mnogo nicega (interatomskog prostora) i malo necega (same atomske cestice), racunajuci ovde na dvojnu talasno-cesticnu prirodu materije. Sta tu nije tacno? Interesantno je kako to “malo necega” u saradnji sa svim onim “mnogo nicega” (i mnogo neistrazenog – a uzima se za cvrst dokaz) kreira moju
“stvarnost” zasnovanu na culima (uz pomoc svih dosadasnjih mogucih tools-a) ukljucujuci pored naucnih i subjektivna iskustva, a koja se u ovom slucaju zanemaruju. Sto rece kum napred (i objasnjava):
Citat:
… problem u tome sto je celokupna nasa teorija svega zasnovana samo na culima i nicemu vise.
Ono sto mi radimo je da percepciju objasnjavamo u smislu cula vise mehanickom, a manje psiholoskom. Npr. ucili smo (ne svi) da ljudsko oko ima oko 124 miliona rodsa i 7 miliona conesa na povrsini mreznjace. Rods receptori aktivni su noci, a cones danju. Ovih ima 18 puta vise. Ne znam zasto. No, ti receptori su direktni produzeci mozga i svaki od njih reauguje na svetlost odredjene talasne duzine. Kada foton padne na celiju mreznjace, on stvara hemijsku promenu koja izaziva elektricni impuls koji se, preko optickog nerva sacinjenog od 800.000 nervnih vlakana, salje u vizulelni korteks u zadnjem delu glave. U ranim fazama vizuelnog procesa mozak odvaja prizore koji dolaze iz svakog oka posebno i tek na kraju se oni stapaju i stvaraju trodimenzionalnu sliku. Slika drveta npr. se dekodira u cisto elektricne podatke. Medjutim, vizuelni korteks definitivno predstavlja mapu koja oznacava odredjene aspekte drveta. Prizor je poredjan od vrha ka dnu s leva na desno i registruje se u mozdanim celijama koje su takodje tako rasporedjene. Napravljen je robot koji moze mehanizme vida vestacki imitirati, odnosno detektovati svetlost i slati u komp. koji ih dekodira. Dakle, napravljen je tako da odrazava ono sto covek zna o vidu (ali ovde je iskljuceno iskustvo vidjenja, naravno). Naime, sve sto postoji oko nas nema nikakvu definiciju ukoliko ne postoji neko ko ga percepira. Kada lekari kazu da su odgonetnuli mehanizam vida, znaci da su oni samo pronasli mapu koja se ne sme protumaciti kao
stvarnost. Mapa ne predstavlja teritoriju (nije dozivljena). Npr. vidjali smo fotografije na kojima je prikazan svet kako ga sagledava oko pauka, muve ili pcele. Svaki od ovih insekata gleda kroz vise od jednog sociva i fotografije predstavljaju skup nekliko prizora i mi treba da pretpostavimo da mozak insekta vidi na taj nacin. To nije verni prikaz, one samo ukazuju sta bi ljudsko oko videlo kada bi gledalo kroz vise sociva istovremeno. Npr. oko konjske musice je podeljeno na 20.000 posebnih grupa celija. Svaka od njih reaguje na svetlost odredjene talasne duzine ili na odredjene hemikalije u vazduhu. Slika sveta koju obradjuje nervni sistem konjske musice je nama nezamisliv, sta znaci videti hemikalije u vazduhu? Mozak morske krave (kao i kitovi i delfini) imaju neverovatno culo sluha (oko 80% je posveceno preradi zvuka). Mapa uha morske krave mi moze pokazati kakvu vrstu bubne opne ono ima, a slicne celije dlake unutar uveta imamo i mi. Medjutim, ove slicnosti mi ne mogu, bez obzira koliko je mapa dobra, kakvo je iskustvo “osluskivanja sveta” morske krave. Cak je i upotreba reci “sluh” sumnjiva. Sluh joj je neka vrsta sonara, kao kod slepog misa, koji obezbedjuje trodimenzionalne prizore koji su blizi vidu nego sluhu. Ono moze da “cuje” koliko je velika neka ajkula i u kom se pravcu krece. U stvari, i ovo je nagadjanje, mozda moze da cuje da je leto i da se Mars nakrivio na svojoj osi ;o).
Ako su percepcije licne, gde pocinu stvarni mirisi, ukusi, prizori, oblici…
Da li ste nekad razmisljali kako oci kameleona (cije oci rotiraju potpuno nezavisno jedno od drugog) vide svet? Snop svetlosti koji pada ispred njega bi izgledao kao duplo svetlo. Dve stvari ne mogu biti na nekoj odredjenoj udaljenosti jer ih kameleon, svojim vidom, moze staviti na razdaljinu koju pozeli. Da li to znaci da (pretpostavka) ukoliko bih imao oci kameleona, bih vise trebao da se oslanjam na culo dodira nego vida kako ne bih udario negde? ;o)
Citat:
…znam da vi vernici niste pruzili ni jedan dokaz osim vaseg verovanja/ubedjenja u bilo sta drugo - a takodje vam nedostaje i neki metod (nazovi ga vernicki, ako neces naucno/logicki) da vase ideje objasnite a da ne upadnete u kontradikciju sa realnoscu... no ne bih o ovome vise.
Moram ovako da pitam: sta bi ti, da Ga opipas ili izmeris? Sa kakvim dokazom bi se zadovoljio? Ne vidim da si ti dao dokaz nepostojanja. Ja naucno logicke dokaze vidim gde god pogledam, i zaista o tome ne vredi diksutovati.
Citat:
Pa ostale 2/3 ne veruju, pa ako ces istim tim kvantitativnim metodom da procenjujes, onda hriscani sigurno nisu u pravu, jer ovih drugih ima vise ;-)
A sto se laganja i zavlacenja naroda tice... evo moj odgovor: HAHAHAHAHAHAH - pa laze se i dan danas, cenim da je bilo mnogo gore pre 2000 godina kada je broj pismenih bio merljiv promilima.
He, he, ovde gresis! Od te 2/3 - 14% su muslimani, 0,4 zidovi, 12% hindusi, istocno azijske religije 19,6%, animizam, totemizam i dr. 6%, bez religije (sto ne znaci da su neverujuci ;o) ) 17%. Dakle, koliko ima hriscana?
(prema podacima i mapi Kartographisches Institut Bertelsmann)
A sto se laganja tice (i da se nadovezem na cbbj-a), mora da su “dobri lazovi” bili ti prvi hriscani kada su uspeli svoje najvece krvnike (Rimljane) da “ubede” i pokrste. ; o)
Citat:
the.kum… jedino Bog bezgresan, mi mozemo samo da tezimo da budemo sto slicniji Bogu ali nikad ne mozemo postati jednaki sa Bogom, zar ne? …… po meni to mixovanje je pogresan proces i u suprotnosti sa doktrinom hriscanstva koje je samo po sebi dovoljno za sagledavanje istine…
Sorry kume, lipsus ;o)))). Mislio sam na tebe ali sam greskom napisao pogresno ime.
Ja mislim cilj da tezimo i postanemo savrseni – savrsena ljubav. Pise:
“Budite, dakle, vi savrseni kao sto je savrsen otac vas nebeski” Mt 5,48
Miksovanje nakaradno mozda jeste pogresno ali sagledavanje povezanosti svih ucenja i shvatanje razlicitih delova kao celovitost ne vidim kao nesto pogresno.
ps. Ne verujem da je Hrist boravio na Tibetu, niti sam citao te knjige
Adio ;o)
ne doneti odluku znači doneti odluku