posto je Bane na odmoru repost iz COM Medija:
COM_MEDIA sreda, 24. jul 2002.
INTERVJU
Branislav Andjelic, direktor Zavoda za informatiku i internet o usijanim pitanjima legalizacije puta u tehnolosku buducnost
Ne moze se biti samo malo trudan
Mi ili hocemo, ili necemo u Evropsku uniju. Ako hocemo, nasi zakoni moraju biti ne 70 posto, ne 80 posto, cak ni 99 posto saglasni sa njihovima, vec cistih, jasnih 100 posto
Nelegalno 100 posto, a mi se igramo, vec godinu i po dana: Branislav Andjelic
Republicka Agencija za razvoj informatike i interneta nedavno je prestala da postoji, a umesto nje, pri republickom Ministarstvu za nauku, tehnologiju i razvoj, oformljen je Zavod za informatiku i internet, na cije je celo, iz Agencije, presao Branislav Andjelic. Za citaoce Com_mediZ on govori o planovima Zavoda i posebno, o legalizaciji softvera i borbi protiv piraterije.
Zasto je ovoliko trebalo da bi Zavod za informatiku i internet poceo sa radom, sta sve spada u delokrug ove institucije?
- Zavod je osnovan izmenama i dopunama Zakona o ministarstvima koji je donet krajem maja. Potrebno je mesec, mesec i po dana da se oformi institucija (isto kao i firma, potrebno je uraditi izvod u statistici, napraviti pecat, deponovati potpis), izradi sistematizacija radnih mesta i imenuju rukovodioci.
Zavod preuzima poslove Agencije za razvoj informatike i interneta pa se ni ingerencije nece bitno menjati. Glavna razlika je sto smo izbacili rec "razvoj" kako bismo jasno stavili do znanja da je doslo vreme za implementaciju. Da bismo bili efikasniji, presli smo iz Generalnog sekretarijata Vlade u Ministarstvo nauke, tehnologije i razvoja. Sada imamo svog resornog ministra koji na svakoj sednici Vlade moze da podnese predloge uredbi i odluka na osnovu naseg rada.
Koje su prve akcije koje cete preduzeti i kakvi su srednje- i dugorocni planovi?
- Prvo moramo da dovrsimo neke projekte zapocete u Agenciji. To je pre svega sistem za elektronsku registraciju preduzeca u Trgovinskim sudovima, zatim sistem za registraciju adresa u Geodetskom zavodu, projektovanje alternativne opticke mreze, uvodjenje novog sistema za registraciju .YU domena, i jos neke manje projekte. Sto se tice dugorocnih planova, to je kompletna informatizacija drzavne administracije i upravnog postupka. Objavili smo knjizicu "e-Vlada" u izdanju Agencije za unapredjenje drzavne uprave koja veoma detaljno to obrazlaze. To je visegodisnji program, sastavljen od desetina projekata.
Koliko u domen ZII spada borba protiv piraterije i aktivnosti na legalizaciji softvera?
- Mi se u to ukljucujemo samo edukativno, podsticuci legalizaciju objasnjavanjem zasto je ona dobra, pre svega za nasu softversku industriju, a onda i za ekonomiju u celini. Borbu ce voditi Trzisna inspekcija i, ako je rec o vecoj vrednosti, MUP i tuzilastva.
Kako se odvija i u kojoj je fazi ostvarenje ugovora sa Majkrosoftom i da li je dogovorena cena njihovog softvera za nasu zemlju, kada je rec o legalizaciji?
- Ugovor sa Majkrosoftom se ostvaruje od pocetka ove godine. Sav Majkrosoftov softver na saveznom, republickom i opstinskom nivou od tada je prakticno legalan. U Ministarstvu nauke, tehnologija i razvoja postoji poseban sektor koji se bavi sprovodjenjem ovog, i svih slicnih ugovora - da vas podsetim, imamo sporazume sa Aj-Bi-Emom, Oraklom, Ciskom i Autodeskom - koji vodi pomocnik ministra, dr Miodrag Ivkovic.
Ugovor predvidja legalizaciju samo za drzavne organe. Vlada nije pregovarala u ime privrede, pa ni trzisne cene nisu bile predmet ovog ugovora. Privreda u nasoj zemlji mora da se skine sa drzavnih jasli, da shvati da mora da se cehovski i interesno profesionalno organizuje, kao sto je to na Zapadu, i da se sama izbori za povoljne uslove legalizacije. I to sto pre. Jer jednom kada zakon pocne da se primenjuje, niko nece davati popuste zato sto nece morati.
Da li posedujete neku statistiku o (ne)legalnom koriscenju softvera u nasoj zemlji?
Budi fin, plati softver
Ako vi u firmi vodite knjige, magacin ili prodaju na softveru, vi povecavate svoju efikasnost rada i profit. Ako to radite na ilegalnom softveru, onda vi pljackate tvorca softvera. To bi vam bilo kao da opljackate radnju sa foto-opremom i otvorite fotografsku radnju. Bili biste najjeftiniji u gradu jer vas pocetak nije nista kostao. Sta je sa svim onim postenim fotografima koji su svoju opremu platili? Da li njih drzava treba da zastiti od vas ili da vas pusti da ih unistite.
Ako ne postujemo tudju intelektualnu svojinu, kako cemo postovati svoju. Kako cemo razviti domacu softversku industriju? Kako naterati nekoga da napravi firmu, placa prostor i ljude i porez godinu, dve dana, i onda, kada treba da proda svoj proizvod i vrati ulozeno, neko kod SKC-a prodaje taj softver za pet evra!
Da naglasim da ja ovde sve vreme pricam o pravnim licima. Za gradjane nema problema - njih niko ni nece goniti.
- Izuzev softvera koji je isporucen sa brand name racunarima i veoma specificnih, skupih alata koji se koriste za razvoj i projektovanje, sav softver u zemlji je nelegalan. Blizu 100 posto.
Ljudi u IT biznisu, kao i u ostalim delatnostima, zale se da drzava trenutno primenjuje samo represivne ekonomske mere, a od stimulacije nema nista. Hoce li softver najzad biti oslobodjen poreza i da li ce biti nekih drugih olaksica?
- Agencija se zalagala, a Zavod ce nastaviti da se zalaze, za bitno poboljsanje uslova za IT biznis. Dosad smo imali malo uspeha, pre svega zato sto nismo imali resornog ministra da nase ideje podnese kao zvanicne predloge Vladi. Potrebno je ne samo ukinuti porez na softver, vec i omoguciti da se on tretira kao osnovno stredstvo, omoguciti ubrzani otpis hardvera, obezbediti poreske olaksice za osnivanje novih firmi, posebno proizvodnih, itd. Posebno je znacajno ukinuti monopol Telekoma i porez na promet na internet usluge. Mi smo kao zemlja odlucili da svoj razvoj zasnivamo na primeni informacionih i komunikacionih tehnologija, a imamo najskuplji internet u Evropi.
Mnogi smatraju da bi dosta toga bilo olaksano kada bi vec jednom bili doneti zakoni o elektronskom poslovanju i elektronskom potpisu, te Zakon o telekomunikacijama.
- Ima mnogo otpora da se ovi zakoni donesu u formi koja je u potpunosti saglasna sa pravilima Svetske trgovinske organizacije i Evropske komisije. Mnogi ce monopoli biti sruseni, mnogi koji sada zaradjuju ogromne pare na osnovu veza i privilegija ce morati da se takmice na otvorenom trzistu. Oni stalno uspevaju da ubede sastavljace ovih zakona u potrebu preinacavanja nekih stavova (znate, ona prica kako smo mi u specificnim uslovima, kako moramo uzeti u obzir nasu posebnost, kako ce nas stranci kupiti, unistiti i eksploatisati), a onda takvi tekstovi predloga zakona bivaju vraceni od strane STO i EK kao neprihvatlivi za proces pridruzivanja. I tako se igramo, evo vec godinu i po dana.
Znate, ne moze se biti samo malo trudan. Mi ili hocemo, ili necemo u Evropsku uniju. Ako hocemo, nasi zakoni moraju biti ne 70 posto, ne 80 posto, cak ni 99 posto saglasni sa njihovima, vec cistih, jasnih 100 posto.
Da li treba ostaviti jos neko vreme prelaznog perioda da se i institucije, firme i gradjani naviknu na postovanje autorskih prava i intelektualne svojine?
- Ne, nikako. U Jugoslaviji je sve do pocetka devedesetih skoro 100 posto softvera bilo legalno, a sada je skoro 100 posto nelegalno. Nismo mi neko ko ne zna sta je to posteno platiti za tudji rad. Samo smo se malo od toga odvikli, malo smo se zaboravili.
Postoje komentari da se, kao u slucaju nedavne plenidbe 750 hiljada CD-ova, drzavni organi pozivaju na nepostovanje autorskih prava, iako ovakve sankcije nisu predvidjene postojecim propisima, vec ce verovatno biti obuhvacene novim zakonom, koji jos nije stigao ni do Vlade, a kamoli u skupstinsku proceduru. Cak nije izvesno ni pred koju vladu i skupstinu ce ici, Saveznu ili republicku.
Postoje dve grupe koje se bore za zastitu intelektualne svojine. S jedne strane su distributeri audio i video zapisa, a sa druge softverasi. I jedni i drugi imaju iste ciljeve, ali su softverasi odlucili da ne pritiskaju pre zakona, da u tom periodu omoguce legalizaciju po popustu. Ove nedavne zaplene su akcija distributera audio i video zapisa.
Sta je aktuelno u trenutnim IT aktivnostima Vlade?
Letnji raspust :))
D. Jelisavcic
www.aikstednja.rs mesec stednje 2010/
www.snajper.rs servis za media planiranje na Internetu