Eto nisam ni ja stručnjak, ali sam održavao "freonski" dio u okviru elektrike i u okviru moga znanja. U pogledu poznavanja principa hladženja smo otprilike isti.
Mislio sam na disipator! To mi se čini najjeftinija proba, i moje mišlenje ide u pravcu, da bi se snižavanjem temperature na disipatoru trebala spustiti i temperatura na dispiratoru(limitirana freonom kod za sada X stupnjeva). Nerealno bi bilo očekivati linearan pad temporatura(sada se dispirator zagrije do 50, a vodom bi ga hladio na 20). Čini mi se, da je to najlakši način da se proba, koji je maximum sa ovim, čime raspolažeš i eksperimentiraš. Ja bi se na tvom mestu raspitao kod frigo majstora i u pravcu, koliko freona bi trebalo dodati ili oduzeti, AKO bi gore opisana proba dala dobar rezultat. Jasno, za vreme probe treba termostat otklopiti. Ja sam več pitao jednoga frigo majstora, pa je počeo nešto mumljati ide ne ide, treba vidjeti... tako, da posle razgovora ne znam ništa više. Kompresor mi se ne čini najbitnije hladiti, iako i on ima svoj utjecaj na konačan rezultat. Da esperimentišem ja, to bi uradio ja tek posle prve probe(ako bi ona dala željene rezultate)
Koliki su pritisci i vakumi u sistemu ne znam, jer je to uvijek radio frigomajstor(onaj, kojeg sam pitao). Veliki industrijski sistemi hladženja sasvim su u principu isti kao kod malih aparata. Razlika je samo u tome, da kod velikih sistema (barem kod nas a govorim o freonskom sistemu) prvo ide tekuči freon na veliki dispirator, hladžen zrakom. Ako nije bilo dovoljnog odvajanja toplote(ljeti) onda se aktivirao sistem sa izmenjivačem temperature, kroz koji je tekla voda iz vodovoda, da se freon dovoljno ohladio. U bistvu je to ono, šta ti predlažem. Firma nabavila poslije još 3 agregata na freon za komore -20. Jedina razlika u principu rada je bila, da je dispirator bio kompletno hladžen preko vodnog stolpa(ne znam, dali to razumiješ, ali sam iz slo, pa drugi izraz ne poznajem). Naspram prvo opisanom sistemu nije bilo hladženja dispiratora zrakom(vazduhom). U oba primera zrak nije bio uvijek dovoljan, za -20pogotovo. Moram ti reči, da termometerom nikad nisam mjerio teperature izparilca, ali sam imao čast u komori -20 osjetiti gadnu hladnoču, kad se sistem aktivirao dok sam mjenjao žarulju. Za 10 sekundi (od toga 5 direktno u glavu) položilo me u krevet za 14 dana. Stoga pretpostavljam, da sam u tom slučaju bio ispostavljen milo rečeno -45 stupnjeva. Kad ta iskustva saberemo, po mom mišlenju je pravi put hladženje dispiratora vodom. (izparilec-onaj dio koji hladi).
Sva vlaga zaledila se na izparilcu, tako, da se periodično (na 5h) vršilo otapanje za 1h pomoču elektrogrijača, pa računaj s tim, da i ti taj problem slično rješiš. Nije mi poznato kolko i kojim učinkom je trajalo sušenje(bio sam električar, pa mi je bilo važno samo da radi u redu!). Da sam na tvom mestu, te podatke bi potražio u živilskoj struci, makar na fakultetu.
Finalni proizvod ti ne mogu reči, da se nebi javio koji pametnjakovič sa optužbom, da odajem poslovne tajne.
Izmenjivač temperature za jedan industrijski agregat izgledao je nešto manji ko 25l rezervoar od kompresora. U njemu je bila ko spirala namotana cjev iz Cu. Kroz tu cijev je išao freon, dok je kroz ostali volumen rahlo tekla voda. Ako u mislima sve pomanjimo, u tvom primeru nebi trebao biti veči od boce kokakole, a protok vode jednostavno naregulirati ventilom, da izlazna temp nije viša od 20 stupnjeva. To ti pišem u uvjenju, da si na pravom putu, stoga sretno! Ako imaš još pitanja, ako budem znao, odgovoritču. Aha, još nešto. u penziji sam 7 godina, pa bi bilo vrlo čudno, da se pojavim nekim fotoaparatom..... LP