FIRME MORAJU LEGALIZOVATI KOMPJUTERSKE PROGRAME
T. Aleksic
U narednih godinu dana sve firme u Srbiji ocekuje legalizacija kompjuterskih programa koje trenutno koriste. Zvanicnici najavljuju da ce piraterija ubuduce biti strogo kontrolisana i rigorozno kaznjavana.
- Varaju se oni koji misle da ovo mogu da izbegnu - kaze za „Blic“ Branislav Andjelic, sekretar Agencije za informatiku i Internet Vlade Srbije.
On istice da ce ova oblast biti zakonski regulisana ili dopunom saveznog zakona ili donosenjem novog, republickog.
- Postojeci savezni zakon je dobar i savremen ali ne predvidja mehanizme provere. To prakticno znaci da bi proizvodjaci softvera trebalo sami da utvrdjuju da li programi koji se koriste imaju licencu. Trenutno su u toku dogovori sa saveznom i republickom vladom da pronadjemo odgovarajuci model. Poslovno udruzenje proizvodjaca softvera (BAS), koje okuplja sve najvece svetske kompanije, unajmilo je pravnika koji ce u saradnji sa nama taj zakon uobliciti po evropskim standardima - kaze Andjelic.
On istice da ce zakon verovatno biti usvojen tek za sest ili sedam meseci, imajuci u vidu kako funkcionise parlament i da ima prioritetnijih zakona.
- Trzisne inspekcije ce u okviru svojih delatnosti vrsiti i proveru softvera. BSA ce obuciti inspektore da obavljaju ove provere, oni ce na disketi imati program pomocu koga ce moci da provere sve softvere koje neke firma koristi. Samim tim sto ce je sprovoditi trzisna inspekcija, znaci da ce se ova akcija odnositi samo na preduzeca, kompanije. Necemo upadati u privatne kuce i proveravati da li se koriste legalni kompjuterski program. To je prakticno nemoguce sprovesti, a mnogo bi kostalo, tako da individualnu korisnici nemaju cega da se plase - objasnjava Andjelic.
Jos nije precizirana visina kazni, ali prema Andjelicevim recima, one ce biti veoma rigorozne, narocito za ponovljene prestupe. - Kazne ce biti vezane za cenu programa, a uz kaznu, morace da se plati i licenca, tako da ce, zapravo, morati da se dva puta plati isti program. Kaznjavace se i firma i odgovorno lice. Oni koji izazovu stetu vecu od 50.000 evra, pored novcanog kaznjavanja, bice i krivicno gonjeni - kaze Andjelic.
Predlog BSA je da se nakon usvajanja zakona njegova primena odlozi za sest meseci, sto bi znacilo da ako se zakon usvoji u septembru, kaznjavanja bi pocela u martu sledece godine. - Za to vreme sprovescemo opseznu medijsku kampanju. Nakon toga pocece kontrole. Skoncentrisacemo se na velike pirate, znaci ne na one koji prodaju na ulici, vec na njihove snabdevace. Posle toga dolaze velike firme koje imaju na desetine ili stotine kompjutera, tako da cemo ostavit nesto vise vremena malim i srednjim preduzecima koja nam se vec sada zale da je to za njih mnogo novaca - istice nas sagovornik.
Andjelic naglasava da su vec sada poceli sa akcijom jer su veliki proizvodjaci kao sto su „Majkrosoft“, „Autodesk“, „Orakl“... najavili popust za one koji se prijave za legalizaciju pre donosenja zakona.
- Na primer, „Majkrosoft“ nudi 20-30 odsto popusta za svoje programe i tri godine besplatnog abdejtovanja (godisnje inoviranje programa). „Autodesk“, koji prozvodi program „autoked“ koji koriste arhitekte, a koji kosta oko 4.000 evra, ne zeli da sklapa pojedinacne ugovore vec zeli dogovor sa, na primer, Udruzenjem arhitekata kojime bi dao popust od 25 do 30 odsto. I onda kada se bude raspisao konkurs za neki projekat imace pravo da ucestvuju samo one arhitekte koje imaju legalizovan softver. Ne bi bilo fer da se ravnopravno takmice onaj koji je u program ulozio 3.000 evra i onaj koji ga je kupio, na primer, za 20 maraka - kaze Andjelic.
On istice da se vode pregovori sa Ministarstvom finansija da se softveri oslobode poreza. - Razmisljamo i o akciji da poslodavci umesto bonusa, regresa ili 13. plate daju zaposlenima kompjutere, a da firmi za taj iznosi bude umanjen porez, kao i da deca mogu preko skola povoljno nabaviti racunare - kaze Andjelic.
Svako ko zeli da legalizuje softver u svojoj kompaniji moze da se obrati Udruzenja informaticke delatnosti Privredne komore Srbije, koje je u kontaktu sa proizvodjacima. Zastita programera
Nas sagovornik istice da se sve ovo ne radi prvenstveno zbog stranaca. - „Majkrosoft“ u minutu zaradi 20 miliona dolara i nije njima od presudne vaznosti ono sto ce zaraditi u Srbiji. Ovo je vazno zbog domacih proizvodjaca softvera, koji godinama rade na izradi nekog programa koji su odlicni i prilagodjeni nasim uslovima, i posle visegodisnjeg rada neko njihov program prodaje na ulici za 20 maraka. Naravno da radimo ovo i zbog stranaca. Mi smo sa njima sklopili ugovore o saradnji i jedno sto su od nas trazili je da donesemo zakon koji ce regulisati autorska prava. Od „Majkrosofta“ smo kada se sve sabere dobili oko 100 miliona dolara, 20 kroz direktne investicije i oko 80 miliona kroz legalizaciju - obajasnjava Andjelic.
---
no comment
http://www.isur.net