Sve zavisi šta kojoj kompaniji treba i šta kog studenta interesuje pa se time bavi u dodatno vreme.
Tesla je imao više pronalazaka i patenata od Pupina, ali Tesla je bio pronalazač, a Pupin je bio naučnik i univerzitetski profesor.
Niti se od profesora može očekivati da bude pronalazač, niti se od pronalazača može očekivati da bude profesor na fakultetu koji će školovati nove pronalazače i tako doprineti povećanju broja pronalazača, što će dovesti do bržeg tehnološkog razvoja.
Nije samo IT problematičan na fakultetima sa tačke gledišta velikih kompanija, ni u drugim oblastima nije mnogo bolje. Recimo, na kom se to našem fakultetu uči kako da upakujete komponente u kućite mobilnog telefona? Čak i ako postoji predmet, predaje ga neko ko za to nije stručan i kome je dat taj predmet da bi imao fond časova. A takve stvari se i ne mogu naučiti na fakultetu, već se uče od starijih inženjera u istraživačkoj laboratoriji kompanije po principu pokušaja dok se ne dobije zadovoljavajući rezultat.
Ili, recimo, na kom to fakultetu student mašinstva ili mehatronike nauči da konstruiše CNC mašinu ili veliki bager za kopanje uglja ili kran ili bilo koji veliki sistem?
Samo se na IT vrši pritisak da diplomirani inženjer treba da zna sve, maltene da sam ume da napravi složenu aplikaciju "od A do Ž", dok se u drugim oblastima specijalizuju već na višim godinama studija, pa na tom ETF-u imate Automatiku, Telekomunikacije, itd.
Nego, da ne bismo previše teoretisali, eto na adresi "
https://rti.etf.bg.ac.rs" su dati linkovi ka stranama predmeta, gde postoje materijali sa predavanja i vežbi, kao i zadaci i (eventualno) rešenja sa kolokvijuma i ispita.
Možemo npr. predmet po predmet (za one za koje pojedini komentatori smatraju da su važni za unapređenje IT-a) da prokomentarišemo šta bi trebali da promene.
Ja pogledah za predmet Veb dizajn septembarski ispitni rok, pošto sam ranije gledao neke starije rokove, primeri sa dizajnom su bar 10 godina zastareli, a možda i više, radi se XML i XSLT (za šta je npr. meni, iako nisam studirao IT, trebalo pola sata da napravim za jedan dokument), ali se ne radi JS obrada podataka iz tog XML, ili još bolje, trebali bi da rade više JSON kao danas dominantan format za razmenu podataka između aplikacija, dok se XML više koristi za čuvanje podataka, ali je prošle godine i W3C definisao EXI4JSON u cilju brže i lakše transformacije XML sadržaja u JSON.
Tu bi bilo pogodno na tim kolokvijumima koristiti json-server ili neki web servis kao npr. "
https://jsonplaceholder.typicode.com").
Za predmet "Programiranje Internet aplikacija" je pohvalno što se radi Typescript i što su obradili čak i MEAN stack, ali je predmet opterećen JSP i Java serverlets-ima. Jeste da rade i JSF, ali zar nije bolje da rade Spring Boot ako već mora da se radi Java?
Ne kažem da se ne traži i da se ne rade Web aplikacije u Javi bez imlementacije veb servisa, ne pratim Javu, ali koliko je to traženo na tržištu i da li je to već prevaziđena tehnologija? Možda ima neku primenu kod Android aplikacija, ne znam, ako se neko sa foruma time bavi, neka prokomentariše detaljnije?
Ali, generalno, nije mi prirodno mešanje svega toga u jednom predmetu, JSP, JSF, Angular, TS, Node, MEAN.
Potom predmet "Internet programiranje". Videh i knjigu i zbirku za JavaScript, ne bih o težini i aktuelnosti zadataka, ali bi trebali da izostave "language" atribut u skript tagovima, jer odavno nije obavezan pošto je JS podrazumevani skript jezik.
Blessed are those who can laugh at themselves, for they shall never cease to be amused.