Porezi koji spadaju u "Ostali dohodak" prijavljuju se samostalno. Ostali dohodak nije zaposlenje.
Citat:
Ostalim prihodima smatraju se: prihodi koje obveznik ostvari davanjem u zakup opreme, transportnih sredstava i drugih pokretnih stvari, dobici od igara na sreću, prihodi od osiguranja lica, prihodi sportista i sportskih stručnjaka i drugi prihodi, osim onih koji su posebno izuzeti ovim zakonom
http://www.paragraf.rs/propisi...orezu_na_dohodak_gradjana.html
Stopa poreza na ostale prihode iznosi 20%. Podrazumijeva se da se prvo suma mora umanjiti za lične odbitke. Troškove. Član 88. Vrlo korisno.
Smatram da su porezi nepotrebni u idealnim državama. U onim državama, a to je većina država, gdje državnici ne vode računa o prihodima države na drugi način, dugove koje prave ti državnici na žalost plaćaju građani. To nije sloboda ni života ni poslovanja.
S druge strane, čovjek želi da postupa u skladu sa zakonom i da bude moralan u odnosu na društvo, a ne da stalno ima neki osjećaj da je ukrao nešto tom društvu. Nekima je jedan od najboljih načina da se riješi takav problem prelazak u drugu državu, kao Maltu, Monaco, gdje poreze neće plaćati barem ne na strane izvore zarade. NA primjer u Panami se ne plaća nikakav porez na strane izvore zarade. Siromašni ne plaćaju poreze, plaća ih srednja klasa. Bogati isto ne plaćaju poreze. Samo srednja klasa plaća poreze. Znači riješenje nije jednokratno, da li platiti ili ne platiti, već ko želi da postane bogat, on treba da riješava problem od sada pa u budućnosti, kontinuirano. Jer što je čovjek bogatiji, to više mogućnosti ima za proučavanje poreznih situacija i riješenje i onda može da smanji svoje ukupne poreze.
Što mnogi ne shvataju, prihod na računu nije automatski "dohodak". Dohodak nije priljev novca. Masa ljudi, pa i kod mene, prima novac na stotine hiljada eura i dolara, ali to ne znači da je to dohodak. Čovjek svojim neznanjem i nepripremanjem pravi samom sebi "dohodak", a mogao je svoj priljev takvog dohotka da odloži ili da odradi druge vrste transakcije. Priljev novca može da bude u svrhu pomoći, novac može da pripada sasvim drugoj osobi koja želi da neko nešto obavi u Srbiji za njega. Posao za račun drugoga nije posao za svoj račun, tako nije ni dohodak. Ako neko ko nije rezidentan u Srbiji, pošalje čak i 100,000 eura nekome na račun, da bi u Srbiji taj neko, kupio kuću za stranca, tih 100,000 eura sigurno nije dohodak lokalnom rezidentu Srbije. Podrazumijeva se da u svoju zaštitu treba dokumentarno da bude potkovan za takvu transakciju. Dao sam primjer da se pokaže da priljev na račun nije obavezno dohodak. Dohotkom ga pravi iz neznanja onaj koji tako odredi da mu novac u tu svrhu legne na račun.
Npr. onaj ko ima bilo kakvu firmu, koju neko drugi vodi, može da ima kontrolu tog računa. Umjesto upravljanja sa firmom, u ime direktora, upravlja samo jednim računom. Direktor čak može da ima 5 drugih otvorenih računa, to nije bitno. Upravljanje računom pravnog lica, čovjek ne postaje obavezan ni po čemu, po gornjem zakonu o dohodku, jer dohodak se računa za fizičko lice, ne za pravno lice. A, ne računa se po priljevu na račun, već po vrsti transakcije.
Prvo što se treba uspostaviti je ZNANJE. Bez znanja nema razumijevanja. Jer čovjek želi raditi po zakonu i biti zaštićen zakonom. S druge strane zakon daje i pruža mogućnosti da čovjek, opet po zakonu, ne mora da plati poreze ako nema dohotka. I opet se vraćamo na to da bogati plaćaju zakonito manje poreza. Jer uče, jer imaju savjetnike, jer usklade transakcije na takav način da kontrolišu transakcije umjesto da "posjeduju".
Drugi korak je da se poduzme ODGOVORNOST, da se to znanje upotrebljava ispravno i da se u budućnosti ispravno postupa. ODGOVORNOSTI nema baš toliko, ako čovjek ne plaća poreze. RIZIKE treba sagledati dobro. Ako je u pitanju 30,000 eura, onda se treba sagledati koji je rizik za čovjeka ako nije platio možda 5000 eura poreza. Te rizike treba uzeti u obzir. Ako se pređe određena suma, rizik postaje vrlo čvrst, sa rešetkama.
Treći korak je KONTROLA, sa znanjem i odgovornosti, čovjek je povećao i kontrolu i prelazi se u kontrolu transakcija.
Bez zaštite, bez poštivanja pravila i zakona i bez novaca, neće biti ni finansijske slobode. PRAVILA + ZAŠTITA + BOGATSTVO = FINANSIJSKA SLOBODA.
1. NE MIJENJAJ NIŠTA. Zarađuješ, u toj situaciji se ne mijenja ništa. Čuvaj sebe i familiju.
2. SAGLEDAJ RIZIKE, da rizik ne budu rešetke.
3. ČUVAJ sve dokumente i dokaze, da možeš u budućnosti dokazati, ako bude trebalo, da nisi zaradio više nego što jesi.
4. ODVOJI REZERVE za rizike, da možeš da ih riješiš ako dođu.
5. USTANOVI SISTEM da ne povećavaš rizike, PROMIJENI vrste transakcija, da nemaš više dohotka.
6. POŠTUJ PRAVILA U BUDUĆNOSTI.