Nisi jasno napisao dokaz za šta. No, napisaću nešto što će ti možda koristiti.
Neka je T neka teorija.
Ako se slepim držanjem teorije T i samo nje (bez dodataka) mogu izvesti dva isključujuća zaključka, onda je teorija protivrečna. Ona ne može da važi ni u jednom modelu, pa ni u stvarnom svetu i takva teorija se u tom obliku mora odbaciti.
Ako postoji matematički model u kome važe sve aksiome teorije T, onda je ona neprotivrečna, tj. ne možeš iz nje da izvedeš isključujuće zaključke, pa ostaje mogućnost da važi u stvarnom svetu.
Na opisani način se ispituje da li je teorija neprotivrečna. Ili se izvedu iz nje isključujući zaključci ili se konstruiše njen model.
Ako teorija nije protivrečna, onda se proverava empirijski. Osmisliš eksperiment i izračunaš strogim pridržavanjem te teorije i bez dodataka šta treba da bude ishod eksperimenta. Izvršiš ga, pa ako se ishod uklapa u predviđanje, onda je teorija izdržala tu eksperimentalnu proveru. Ako eksperimenti nisu praktično izvodljivi ili su nehumanmakar kolikoi ili su preskupi, pribegava se posmatranjima na sličan način.
Za teoriju A se kaže da je opštija od teorije B ako opisuje širi skup pojava (nevezano sa tim da li se predviđanja uklapaju u ono što se opaža), tj. ako ima širi jezik (pojmovnik).
Za teorije A i B koje opisuju neki skup pojava (pri čemu ponaosob mogu imati i širi domen) D, onda se kaže da je teorija A na domenu D tačnija od teorije B ako su predviđanja ishoda eksperimenata iz domena D od strane teorije A bliža onome što se opaža u odnosu na predviđanja teorije B.
Od svih teorija koje sa istim uspehom opisuju isti skup pojava, prihvata se najjednostavnija.
Teorija A nad teorijom B može da ima sledeće prednosti:
- opštija je i koliko-toliko upotrebljiva na razlici domena,
- tačnija je na nekom domenu,
- jednostavnija je na nekom domenu na kome je u nekim slučajevima upotrebljiva.
Građevinski i mašinski inženjeri i dan-danas uče i primenjuju klasičnu mehaniku, čija je jedina prednost nad npr. kvantnom mehanikom i specijalnom relativnošću to što je jednostavnija. Međutim, u slučajevima relevantnim za građevinu i mašinstvo se računanjem po obe teorije dobijaju isti rezultati unutar tačnosti merenja, tako da se koristi klasična mehanika kao brži i lakši način da se dođe do istog rezultata.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.