Citat:
_str_:
Meni se svidja tvoje resenje gde struja opada sa priblizavanjem nominalnom naponu akumulatora i koliko sam skontao ovaj pad struje ima veze se podesavanjem PI trimera (mozda i gresim). Ovakvim punjenjem akumulator nije 'isforsiran' i postize se veci kapacitet napunjenosti. Nista ja tu ne bih dirao... :)
Prostudiracu ovu rusku semu da vidim kako su oni to resili...
Opadanje struje na kraju punjenja je diktirano opstim pojacanjem sklopa, a pomocu PI_trim se stabilizuje servo petlja da bi radila bez "ljuljanja" tj. suboscilacija na nekoliko Hz.
--------------------------
U ruskom punjacu nije lose resenje za automatski prelazak na starter kada se zavergla, i BRILJANTNO, VANSERIJSKO resenje za merenje struje na prividnom magnetnom shunt-u. Ostalo je sasvim prosecno.
Sa sheme ne mozes videti metod merenja struje dok ne vidis kako je namotan trafo.
Prakticno, oni mere naponsku razliku izmedju tvrdo spregnutog referentnog sekundara od tanke zice (koji je smesten ispod primara), i labavo spregnutog sekundara snage koji je namotan zicom za 50-tak A, na drugoj polovini srednjeg stuba (ta naprava radi i kao starter od 160A i moze tako bar 10 minuta bez frke :-).
Labava sprega je postignuta klasicnom metodom ( split bobin i odmicanje dela sekundara od jezgra, kao na onom mom trafou).
Posto referentni i sekundar snage imaju iste brojeve navoja, sledi da imaju iste napone u praznom hodu, sa porastom opterecenja, na magnetnom shunt-u koji se formira u vazdusnom prostoru izmedju sekundara snage i jezgra nastaje pad napona na sekundaru snage, koji je direktno srazmeran struji i pojavljuje se razlika trenutnog napona izmedju referentnog namotaja i namotaja snage.
Razlika je uzeta kao podatak o velicini struje (i to super radi u rasponu od 0-160A :-).
--------------------------------
Onaj ko je smislio tu metodu merenja je "mrak"!
Pun respekt!
Zadivljen sam! Opasno dobra ideja!
-----------------------------------------------
Otkada sam to video, goni me misao da primenim takav nacin merenja na mom punjacu i izbacim onaj shunt koji se greje kao sporet.
Nego nikako da ulovim vremena, to me muci.
Takodje je njihov uredjaj efikasniji jer koristi dva tiristora, gde je pad napona na ispravljacko-kontrolnoj grupi oko 1,5V ukupno.
Kod mene je grec + tiristor oko 3-3,5V, sto kod vecih struja nije naivno.
Jbg, kod nas je '88 cena tiristora bila nekoliko puta veca od cene greca, pa je to presudilo, a korisnicima je bila bitnija cena od discipacije.
Kod Rusa je oduvek bio drugaciji slucaj, tiristora su imali koliko hoces, i to za dz., maltene su se gadjali njima i lampama :-).
Njihov uredjaj ima bolji KKD, a moj pametnije radi.
Sada vec cena tiristora i nije tako strasna, a moze se discipacija smanjiti na manje od pola postojece na mom punjacu, stavljanjem dva tiristora, i unaprediti ga dodavanjem sklopa za praznjenje sinhronim vracanjem energije u mrezu radi regeneracije i merenja kapaciteta. (vidi temu:
http://www.elitesecurity.org/t...zu-kod-cetvorokvadrantnih-SMPS ).
Naravno da bih koristio iskljucivo tiristore radi robustnosti, ali princip bi bio slican ovom na temi.
Ako si raspolozen za eksperiment, mogu nacrtati modifikaciju, a ti da napravis uz moju asistenciju na forumu.
Samo za to je neophodan transformator nalik onom kakvog sam opisao za moj punjac.
Pozdrav