milos crni bar
Član broj: 149905 Poruke: 98 93.87.32.*
|
Ova tema je otišla poprilično daleko i pojavljuje se potreba vratiti se na sam njen izvor.
Prvo čovjek je postavio pitanje o slobodnom padu tijela kroz vazduh na zemlju, sa iste visine, a različitih masa. Samo je hipotetički uzeo padobrance i to sa neotvorenim padobranom, vrlo surovo. Ali pošto znam šta je čovjek htio pitati, odlučiću se za kasniju ispravku za dvije kugle istih zapremina, a različitih masa. Pošto je okrugli oblik nekako najprirodniji, a ima i ista svojstva u vazduhu, odlučio sam se za njega. Znači najprostije i bez da vas mnogo davim sa matematikom, jar mi nije to cilj, već da čovjeku objasnim njegovo jednostavno pitanje. Ljudima ovo izgleda neobično, pogotovu kada nisu dobro upoznati sa fizikom, i ista im nije struka.
Drugo ne isključujemo hipotetički ni jedn realni faktor koji postoji na Zemlji.
Dakle imamo dvije kugle iste zapremine, neka su malo veće u prečniku, kasnije će te vidjeti zašto, a homogeno raspoređene gustine čestica unutar njih, ali različite gutine istih, tako da imaju različite mase. Čak neka su od istog ili sličnog materijala da EM polje zemlje nema mnogo različit uticaj na njih. Centar mase svake od njih je u geometrijskom težištu istih, koja su potpuno izravnana pri puštanju sa neke oveće visine od recimo par desetina kilometara. Potrudimo se da je lijepo vrijeme, da nema parazitskih faktora sila, vjetra i atmosverskih padavina, koji bi mogli uticati na rezultat padanja kugli. Puštaju se istovjetno na vektor delovanja centrifugalne sile, na tle iste topografske visine i geološke gustine, znači približno su blisko udaljene. Dakle ako bi one bile u vakumu, zbog toga što je vektorska sila koja ih privlači(svako od tijela sa zemljom) jednaka proporciji proizvoda masa (tijela i zemlje) i kvadrata njihovog međusobnog rastojanja, od centra nihovih masa, svaka od kugli bi pala istovremeno, ali različitom silinom. Dok bi jedna kugla da su manje i da padaju sa manje visine, samo udarila nekog nesrećnog prolaznika, druga bi ga sigurno ubila. Bože sačuvaj. No vratimo se eksperimentu. Dakle pošto visina ostaje ista(međusobno rastojanje dva tijela, dvije mase), menja se samo masa time i vektorska sila koja je potrebna da povuče istu, i bez otpora vazduha zaista padaju istom brzinom i istovremeno dotiču tlo, ali ne istom silinom. Sila je jednaka energiji, koja je jednaka masa puta ubrzanje. Ovo je sve dakako eksperimentalno potvrđeno u vertikalnim tunelima sa isisanim vazduhom. Ali šta se dešava u uslovima na Zemlji gdje vazduh postoji? Tada do izražaja dolazi otpor vazduha, jer isti ima svoju gustinu. Doduše vazduh nije toliko gust fluid, koliko ljudi misle, da bi za dvije kugle sa istim aerodinamičnim svojstvima, pravio toliku razliku, zato smo i uzeli malo veće kugle u prečniku i one visine sa početka. Počinjemo. Kugle se puštaju, padaju, ubrzavaju, vazduh daje otpor, zato što je materijalan sastavljen od molekula, ali... Šta se dešava... Masenija kugla koja je teža u samom početku, razvija veću energiju(kinetičku), a time i silu delovanja na pravac kretanja. Ona jednostavno počinje silovitije da potiskuje vazduh ispred sebe, koji drugu lakšu kuglu delimično koči, i tako ga rasplinjujući juri ka zemlji. Može se sad neko setiti i reći da međudejstvo(trenje) sa vazduhom zagreva kuglu i molekuli se u njoj šire i ona postaje lakša. Prividno. Zato što se toplota prenosi na sam vazduh on takođe hladi kuglu. Znači postaje topliji i rasplinutiji i kugla ga lakše probija, tako da se sa prvobitnim činiocem(zagrevanjem) poništava. Dabome na kraju puta masenija kugla, koja je u samom startu teža, stiže prva. Treska silovitije u tle i dublje se zariva u isto.
Naravno u zavisnosti od razlike mase kugli razliku bi smo nekad jedva uočili, a nekad bi trebao specifični merni instrument da utvrdi razliku. Zato je mnogo praktičnije, i prosto ne znam kako se ljudi toga u početku nisu setili, da su kugle odmah puštene u vodu da potonu na dno mora. Naravno sa jednakim uslovima za obe i bez morskih struja. Dakako bi ste i prostim promatranjem uočili razliku da masenija kugla tone brže.
P.S. Zašto je jug Zemlje siromašniji od severa?
Naravno postoje i prirodni uslovi za to, naučno dokazani. Zato što je i pored resursa zemalja juga gustina Zemlje na južnoj polulopti veća nego na severnoj, gravitacija je veća i time sama težina tijela iste mase različita na dvije hemisfere. Recimo metrički ton neke rude izmjeren na jugu, postaje manje od toga na severu. Dobijaju manje novca za isto od severnjaka, a južnjaci im plaćaju više za njihove resurse koji se pokazuju težim na jugu. Zato su i ratni brodovi podešeni za prelaz u dva moda, kad plove severnom i kad plove južnom zemlinom poluloptom. Zbog nišanskih instrumenata.
Ili kada bi ljudi napravili grad duboko pod zemljom i tamo živjeli neko vrijeme, postali bi džinovi. Zašto?
Zato što bi zbog manjeg rastojanja od centra Zemlje, koji je i njen centar mase(što je do gustine svih čestica od centra do grada) i gravitacija bila slabija, čak i da zanemarimo suprotno delovanje gravitacije zbog mase iznad grada. Ljudi bi kroz više generacija usled slabe gravitacije koja bi im ograničila rast na prosek ove visine, postali džinovi, kao i da žive na drugoj planeti sa manjom gravitacijom.
|