Bitmapirana ili rasterska grafika je grafika u kojoj se slika pamti kao matrica tačaka od kojih svaka ima svoju boju. Kada praviš novu sliku sa New u nekom od takvih programa kao što su Paint, Paint.Net, GIMP itd. program odmah napravi sliku neke veličine u tačkama. Mnogi programi te pitaju prilikom pravljenja za veličinu koju želiš, a kod nekih, kao što je Paint se to naknadno podešava. Karaktersitika ovakvih slika je da te tačke postaju vrlo vidljive kada se slika uveća dovoljan broj puta (npr 50x). Primeri rasterskih formata su bmp, png, gif, tiff i jpg.
Vektorska grafika je grafika kod koje se slika pamti kao skup primitiva zadatih tipom, potrebnim brojem koeficijenata i drugim parametrima kao što je npr. boja. Recimo, jedna od primitiva može biti krug, koji se zadaje koordinatama centra i poluprečnikom. Karaktersistika ovakvih slika je da prilikom uvećavanja ne dolazi do gubljenja kvaliteta, jer se krug uvek ponovo iscrtava kao krug u punoj rezoluciji ekrana ili štampača. Jedan od programa za vektorsku grafiku je Inkscape. Primeri vektorskih formata su ps, eps i svg.
Prednost rasterske grafike je što ulazni uređaji kao što je skener daju sliku upravo u rasterskom obliku, a takođe, takva grafika je podesna za slike sa nepravilnim oblicima, kao što su fotografije. Mana rasterske grafike je gubljenje kvaliteta prilikom uvećanja, pri čemu neki programi ublažavaju taj nedostatak interpolacijom.
Prednost vektorske grafike je što ne dolazi do gubljenja kvaliteta prilikom uvećanja, a mana je što se teško dobija korišćenjem ulaznih uređaja kao što je skener. Pretvaranje vektorskih slika u rasterske je lako, ali je obrnut proces daleko složeniji.
Da skratim, napiši mi koji program koristiš za rastersku grafiku, pa ću ti napisati kako da vidiš veličinu slike u tačkama, ako je program koji koristiš besplatan.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.