korak: Pratio sam najnovija arheološka i genetska otkrića i iz svega što sam saznao moglo bi se sažeto napisati.
Pre homo erektusa, bilo je najmanje 4 vrste čovekolikih bića koja su izumrla. Od homo erektusa je nastao Neandertalac, i njegovi srodnici u Aziji, Pekinški čovek i čovek sa Jave. Neandertalac nije nastao u Africi, već od homo erektusa koji su prešli u Evropu. Promena životne sredine je uticala na oštriju prirodnu selekciju što je stvorilo novo biće Neandertalca
Genetska istraživanja pokazuju da Neandertalac nije predak savremenog čoveka. Neandertalac je već više stotina holjada godina ziveo na južnom evropskom tlu od Atlantika do Kavkaza. Koristio je vatru, pravio koplja i strele, išao organizovano u lov, šio odeću od kože, imao poseban odnos prema mrtvima. Dakle, posedovao je neku kulturu.
Smatra se da je savremeni čovek nastao kao poseban izdanak na grani homo erektusa, mada ne apsolutno pouzdano. Vreme nastanka savremenog čoveka pomereno je sada na vreme od pre 400 000 god. Mesto nastanka srednja istočna Afrika. Iako je imao razvijeniji čeoni režanj od Neandertalca, taj deo, takozvanog mislećeg mozga, nije mu ničemu služio u borbi za opstanak. Budući da je bio nizak, mnogo niži od današnjeg čpveka, i fizički slab teško je opstajao u uslovima promene klima i pretvaranja mnogih prostora u polupustinje i pustinje. Promena klime je potiskivala savremenog čoveka ka severu.
Genetska istraživanja pokazuju da je savremeni čovek prošao kroz takozvano usko grlo. Naime, celokupno današnje čovečanstvo potiče samo od par hiljada ženki. Smatra se da je čovek bio na pragu izumiranja i da je to bilo u vremenu od oko 70000 do 60000 god. Tada je celo čovečanstvo moglo da stane na jedan fudbalski teren. Posledica toga je toliko očigledna da se recimo Eskimi i Aboridžini genetski mnogo manje razlikuju nego šimpanze iz iste grupe.
Ali šta je spaslo čoveke od potpunog izumiranja? Treba imati na umu da je nivo mora u to vreme bio niži za 150 metara, da je Crno more bilo jezero, da su grčka ostrva bila planine na kopnu, da su Bosfor i Dardaneli bili suvi, a da je od jugoistočne Azije bilo kopno sve do Australije, od koje je bilo odvojeno uskim moreuzom. Nekako u to vreme u zoni Kavkaza, a nešto kasnije i na Balkanu čovek dolazi u dodir sa Neandertalcem. Tada on prihvata njegovu kulturu, ne da bi je imitirao, već zahvaljujući umnoj nadmoći, da bi je usavršio. Počeo je lako da dolazi do hrane što je dovelo do demografske eksplozije čoveka koji se širi po celom svetu. Između pre 50000 i 40000 god nastanio je Australiju, a pre oko 20000 god nastanio je i Ameriku. Pre oko 1000 god (podaci nisu pouzdani kreću se od 900-te do 1400-te) nastanio je konačni o Havaje.
Neandertalcu je trebalo više stotina hiljada godina da bi razvio svoju kulturu do nivoa koji je nama poznat, a čoveku je trebalo oko 60000 god da od momenta kada je naučio da pali vatru, da stigne na Mesec.
Dakle, savremenog čoveka je spasio Neandertalac, ljudska civilizacija ima kontinuitet sa onom koju je imao Neandertalac. A šta je bilo sa Neandertalcem? Isto ono što će se kasnije dešavati u ljudskoj istoriji, čovek je istrebio svog spasioca, njih više nema.
Pozdarav.