Citat:
guslac: ne gori/izbacuje osigurac zbog uzemljenja, vec zbog prevelike struje kroz njega
Prijatelju, ja uvek naglasavam ono sto ne znam i trudim se da naucim vise, a mnogo toga i znam, ali o tome pricam sto manje.
Kazes da osigurac prekida struju zbog prevelike struje kroz njega. Slazem se. A kako kroz osigurac moze proteci prevelika struja? Recimo imamo 16 amperski osigurac pa na njega prikljucimo aparat priblizne snage 220 x 16 = 3520 vati i on lepo radi. Ako ukljucimo na njega jos nesto, jacine 100 vati, on okleva, ali ako ukljucimo jos 1000 vati vrlo je verovatno da ce iskociti / izgoreti. To je jedan nacin da kroz osigurac potece vrlo velika struja.
Drugi nacin je da se izolacija negde pokvari, da metalni delovi aparata dodju u dodir sa fazom i kao takvi pretstavljaju opasnost po korisnika. Sto se tice jacine struje, ona teoriski moze biti i jednaka nuli pa tek kad neko to dodirne potece struja i ubije korisnika, osim ako nije izolovan od okoline - stoji na suvoj dasci, ima gumene djonove, sta znam. U svakom slucaju, opasnost je realna i sto je jos gore, skrivena. Uzemljenje ili nulovanje ima zadatak da u slucaju probijanja izolacije pruzi struji kvalitetan alternativni put, jacina struje postane veoma velika i time aktivira osigurac. Tu vazi ono sto si i ti rekao i sto svi govore - uzemljenje treba da bude sto bolje, otpor sto manji, da velika struja potece sto pre i izazove aktiviranje osiguraca, a time i prekid napajanja neispravnog aparata.
U granicnim slucajevima - prljavstina u aparatu, vlaga u prostoriji i slicno, moze se desiti da sa faze na kuciste prelazi neka ogranicena struja, mozda amper, dva, sto je nedovoljno da se osigurac aktivira ali jos uvek dovoljno da korisnik strada. Verovatno je to bio razlog trazenja i nalazenja dodatnog osiguranja, koje sada nema prvenstveni zadatak zastite provodnika od preopterecenja, njihovog pregrevanja i eventualnog paljenja objekta nego ima zadatak da stiti korisnika sto pre, cak i u ovim nedefinisanim situacijama i to je bio FID. Moze se vrlo lako desiti da korisnik ima izuzetno mali otpor i onda ce struja mozda cak i pre proci kroz njega (ili se podeliti na pola) nego kroz uzemljenje - covek stoji bos na mokrom podu ili se nalazi u kadi i slicno i bez FID-a mu nema pomoci. Znaci - osigurac ispravan, uzemljenje idealno, a covek strada.
Ja sam govorio generalno - ispravnom aparatu hipoteticki ne treba uzemljenje ali ako je aparat neispravan a uzemljenje ispravno, pravilno dimenzionisani osigurac bi trebalo da se aktivira, a ne da provodnik za uzemljenje sluzi kao oluk za kisu, da malo preusmerava lutajuce i puzajuce struje, sto me je zbunjivalo i nisam mogao to da smatram potpuno pravilnim.
Cinjenica je, da pokretac teme nista nije govorio o FID-u, ali smo korak po korak dosli opet do toga. Recimo onda kada je receno da nije vazno samo imati uzemljenje nego je vazno i da li je kvalitetno uradjeno itd. Retko ko testira uzemljenje u kuci, a FID je vrlo lako testirati i onda si koliko, toliko siguran da si bezbedan.
U zadnje vreme se kod nas asortiman FID-ova po osetljivosti u prodavnicama osetno povecao. Ocigledno je, da ih ljudi sve vise koriste a koliko daleko su otisli zvanicni propisi nisam upoznat. Meni licno se najvise dopada onaj princip - svaki osigurac ima svoj FID (mislim da postoje kombinovani uredjaji - jedan isti komad je i osiguraci i FID) i onda je sve zasticeno a ne ostaje pola ili cela kuca bez struje ako se samo jedan aparat pokvari, kao sto je slucaj kad stan ili cela kuca ima samo jedan FID i to najcesce od pola ampera, sto ga cini slabom zastitom ljudi.
Na svetu postoje samo 2 OS-a: 1. Mint, 2. svi ostali!