U cilju bolje informisanosti javnosti, resio sam da pokrenem ovu temu gde bih izlozio neke tehnicke specifikacije ovih procesora.
Intel Prescott
Radice se u 90nm (nanometarskoj tehnologiji), imaće disipaciju od samo 103w (najverovatnije zbog toga što je 90nm proces josh uvek nesavršen - da li ćemo opet gledati NV30 scenu?)... Donece novi set instrukcija, koji ce najverovatnije biti nazvan SSE3. Trebalo bi da radi na i875p based plocama (ali zbog ogromne potrošnje i josh vece disipacije neće sve ploče moći da rade sa novim CPUom jer nemaju dobro rešenu jedinicu za napajanje).
Šta dolazi novo? 13 novih instrukcija koje će, kako sam rekao, biti nazvane SSE3. Jezgro će imati 100 mil tranzistora pri povrsini od 109mm². Prescott će imati 1024 L2 cachea a 16 kb L1 achea.
Tu se spominje nekakav Trace Cache koji služi kao spremnik SSE2 instrukcija i doživeće proširenje na 107 kb pa se ukupni L1 cache penje na 140 kb. E sada sto se brzine tiče...usled RPE tehnologije očekuje se povećanje performansi u odnosu na P4 u iznosu od 40%. Impresivno zar ne?
Prescott kreće sa taktom od 3.4 ghz i sa njim dolazi i novi Socket - Line Grid Array sa 775 pina. Sa tim socketom dolazi i novi način postavljanja procesora koji bi trebalo da obezbedi sto jednostavniju i bezbedniju instalaciju CPU-a.
Radni taktovi (magistrala 266 QDR tj 1.06 GHz i CPU će tada raditi na 3.4 GHz).
AMD64
AMD K8 procesori poseduju jedan veoma bitan element - integrisani memorijski kontroler. Brzina memorije i memorijskog kontrolera do sada je bio lajt motiv borbe između proizvođača čipsetova, jer su se oni maksimalno utrkivali koji će prvi podržavati nove memorijske standarde. Sada, kada se memorijski kontroler nalazi integrisan u sam procesor, potreba za northbridge-om na koji smo do sada navikli jednostavno nestaje. Samim tim, nestaje glavni predmet trke proizvođača čipsetova, što im se sigurno ne dopada previše (kako kome, dodali bi smo). Ipak, AMD-ova odluka o integraciji memorijskog kontrolera u jezgro procesora ima više pozitivnih nego negativnih strana.
Kako nema više potrebe za klasičnim northbridge-om, i pojam FSB-a polako nestaje jer je veza procesora sa ostatkom sistema direktna. Ipak, AMD je morao adekvatno rešiti i komunikaciju procesora sa ostatkom sistema, odnosno sa AGP-om i southbridge-om. Usavršena Hyper Transport veza za komunikaciju između procesora i čipseta obezbeđuje i više nego dovoljnu propusnu moć - par 8-bitnih ili 16-bitnih linkova koji radi na maksimalnoj brzini od 800 MHz. Kako Hyper Transport podržava Double Data Rate režim rada, brzina raste na fantastičnih 1.6 GHz sa finalnom propusnom moći od 6.4 GB/s. Tako Hyper Transport trenutno predstavlja najbolje i najbrže rešenje za komunikaciju procesora sa ostalim delovima sistema.Sve ove promene logično dovode do zaključka da je za dizajniranje i proizvodnju Athlon 64 čipseta potrebno mnogo manje vremena nego što je to ranije bio slučaj. Pored toga, razlike između čipsetova različitih proizvođača će biti još manje i svodiće se na razlike u southbridge-u, odnosno podršci PATA, Serial ATA, USB i ostalim uređajima. Trenutno su na tržištu aktuelna dva čipseta, VIA K8T800 i nVidia nForce 3. Glavna razlika između njih je u brzini Hyper Transport magistrale, gde VIA podržava brzinu od 800 MHz dok nForce3 koristi brzinu od 600 MHz. Ipak, kako je to razlika samo u brzini komunikacije između procesora, AGP-a i southbridge-a, u ovom momentu je i 600 MHz sasvim dovoljno. Ipak, nVidia ne želi ništa da prepusti slučaju tako da će se vrlo skoro na pločama naći nova verzija nForce3 čipseta koja će podržavati 800 MHz Hyper Transport.
Ostaje nam samo da cekamo i vidimo ko ce preuzeti tron - Intel ili AMD?
Webhost Hosting Services