sasaz2008
Član broj: 200415 Poruke: 204 *.vdial.verat.net.
|
Datum donošenja predmetnog "dokumenta" (Opšti uslovi za korišćenje telekom. usluga, u daljem tekstu OU) ne postoji, kao ni pečat ni potpis. To je po sadržaju interni pravilnik Telekoma, koji sam po sebi nema jačinu zakonske obaveze (Ugovora), a čije odredbe sam korisnik prihvata potpisivanjem Ugovora. Dakle, po potpisivanju Ugovora, trebalo bi da ima jačinu zakonske obaveze, stim što OU Telekom nikome nikada nije dostavio pre potpisivanja Ugovora. Sporan je i član 12.1 OU koji dozvoljava Telekomu da ga izmeni u bilo koje vreme, stim što ima obavezu da o svakoj promeni "na prigodan način obavesti Korisnika". Ni jednim slovom se u OU ne pominje zakonski propis na osnovu koga je sam OU sačinjen, već Telekom sam diriguje uslove, čak i suprotne važećim zakonskim propisima, a pošto ima faktički monopol u fiksnoj telefoniji, korisnik nema drugog izbora nego da ih prihvati, potpisujući saglasnost i za OU koji nikada nije video.
Sa druge strane Zakon o zaštiti potrošača (i srodni) zahteva od davaoca usluga da "na jasan i nedvosmislen način" obavesti kupca o vrsti usluga, cenama, pravima i obavezama u skladu sa odredbama tog zakona. Takodje u zakonu stoji da davalac usluga ne može unapred naplaćivati usluge koje nije izvršio. Shodno tome ima elemenata kojim OU nije validan u očima zakona.
(Čini mi se i da je Vrhovni sud pre nekoliko godina doneo presudu protiv EPS-a (a u korist penzionera koji je pokrenuo spor) zbog napalaćivanja pretplate na osnovu potrošnje iz predhodnih perioda, tako da je više plaćao pretplatu nego samu potrošnju, ali ipak takav način obračuna je i dalje na snazi.)
Lično se ne sećam da je Telekom ikada nekoga izvestio (putem medija, u pisanom obliku) kada je iznos pretplate počeo da dodaje na iznos utrošenih impulsa. Po zakonu je bio dužan da to učini. Po zakonu takodje nema prava da naplaćuje usluge unapred, a koje nikada nije ni izvršio.
Po izjavi gen. direktora Telekoma od pre nekoliko nedelja, u fiksnoj telefoniji ima 2,8 miliona privatnih korisnika i da je njihov prosečan mesečni iznos račuma oko 1000 dinara. To je oko 3 miliona evra mesečno od dosadašnje pretplate od 88 dinara i oko 33 miliona evra mesečno za utrošene impulse. Sa pretplatom od 210,10 dinara to je oko 7,5 miliona evra mesečno, a iznos potrošnje impulsa bi bio 66 miliona evra. Računajući i poslovne korisnike, mesečni promet je daleko veći. Ova jednostavna računica pokazuje da je pretplata 10% od naplaćenih impulsa, i to samo uključujući privatne korisnike.
Iz tih razloga ne može se prihvatiti pojašnjenje da se iz pretplate finansira održavanje mreže, rešavanje smetnji i kvarova, uvodjenje novih telefonskih priključaka i razdvajanje dvojnika. To se po kapitalističkom načinu poslovanja postiže naplatom stvarnih učinjenih usluga, što pokazuju i finansijski izveštaji. U Srbiji još uvek postoje prastare analogne centrale, zastarele digitalne (DKTS, Metakonta i dr.) i sl., koje su iz tih novčanih priliva lako mogle biti zamenjene već odavno i uveden ADSL sa protokom od bar 8Mbps u celoj Srbiji. Uzgred, u Sloveniji je 8Mbps ADSL oko 16 evra mesečno, oprema se dobija i instalira besplatno za par dana, VoIP telefoniranje dozvoljeno i već potiskuje upotrebu klasičnih telefona. Medutim, investicije Telekoma pokazuju da su ulaganja u infrastrukturu u samoj Srbiji u drugom ili trećem planu.
Pojašnjenje da je pretplata u Srbiji najjevtinija u okruženju i poredjenje samo cena pretplate ne stoji. Za iznos pretplate dobija se vemo loša usluga od strane Telekoma i ne dobijaju se pogosnosti koje operateri u okruženju nude (informacija o tome je nedostupna). Ne bi bilo zamerki da se iznos pretplate računa kao akcionarski ulog korisnika, ali u trenutnoj situaciji, sama svha pretplate po datom pojašnjenju gubi smisao. jer osnovni prihod od impulsa i novac od pretplate Telekom ne koristi namenski, a takodje je i sama naplata pretplate suprotna zakonskim propisima.
U svakom slučaju, sporost u uvodjenju ADSL-a i VoIP-a je glavni problem. Nadajmo se da će bliska libralizacija u fiksnoj telefoniji dati neke pomake, ali ne verujem da će to biti brz proces. SBB je već duže vreme zvanično drugi operater u fiksnoj telefoniji, ali se isključivo bavi kablovskim sistemima. Drugi razlog je da ma ko bude kupio Telekom, kao i eventualno dolazak još nekoliko operatera, ne garantuje bolju i jevtiniju uslugu, pošto je Srbija malo tržište za veće operatere, dok će manji operateri verovatno forsirati visoke cene kako bi im se investicija i isplatila. Ali o tome je već bilo reči.
[Ovu poruku je menjao sasaz2008 dana 08.11.2008. u 11:44 GMT+1]
|