Društvo
Nasilje u porodici nije moguće iskoreniti bez šire društvene akcije
Zašto žene trpe batine
Autor: Slavica Tuvić | 07.10.2007 - 00:09
Zašto žene trpe batine
Z. Š. iz Beograda godinama je trpela batinanje muža. Zlostavljanje je išlo do te mere da je nasilnik nesrećnu ženu posle žestokog premlaćivanja bacio sa sprata kuće. Posle toga, ostala je trajni invalid i danas hramlje na jednu nogu. Osim nje maltretiranje je trpela u njena devojčica iz prvog braka, kojoj je očuh lupao glavu o zid i stalno govorio "da je debil". Nedavno je Z. Š. odlučila da napusti muža o obratila se Savetovalištu protiv nasilja u porodici za pomoć.
- Naša istraživanja su pokazala da žene u Srbiji nasilje trpe veoma dugo, i to u proseku od 15 do 20 godina. Kada ih pitamo zašto su toliko čekale, obično odgovaraju da su trpele zbog dece. Njihovi argumenti su da će deci biti bolje da odrastaju uz oba roditelja. Još jedan od razloga je nada da će se nasilnik promeniti, da će situacija biti bolja, ali i ekonomska zavisnost. Žene su te koje u većini slučajeva ne rade, zavise od partnera, na muškarca se vodi sva nepokretna imovina. Tako one prihvataju situaciju iz koje ne vide izlaz- kaže za "Blic nedelje" Vesna Stanojević, koordinator Savetovališta protiv nasilja u porodici.
Ne trpe nasilje samo žene u braku. Pljušte šamari i tokom zabavljanja. To potvrđuje i nedavno emitovana emisija "48 sati svadba" gde mladić kaže da je udario dva-tri šamara devojci, ali su ipak odlučili da stanu na "ludi kamen". U savetovalištu protiv nasilja kažu da im se devojke veoma retko obraćaju za pomoć.
- Mlade žene koje potraže našu pomoć na pitanje da li su nasilje trpele i dok su se zabavljale sa sadašnjim mužem odgovaraju potvrdno. Praksa je pokazala da se nasilje uvek nastavi i u braku, i to u još gorem obliku nego ranije. Žene obično misle da će u braku nasilje prestati posle rađanja deteta. Nažalost, nama su se za pomoć obraćale trudnice koje su muževi tukli po stomaku. Oni ne šikaniraju samo žene, već i decu - dodaje Stanojevićeva.
Život pretvoren u pakao!
Miroslavu i Snežani Lukačević posle učestvovanja u emisiji "48 sati svadba" život se pretvorio u pakao. Postali su glavna tema razgovora u selu, ali i u celoj Srbiji. Miroslav, koji je pred kamerama priznao da je devojci udario dva-tri šamara, ali da je i od nje primio jedan, kaže da ga jako boli što ga danas smatraju siledžijom, i još dodao "eto šta se dešava kada se govori istina".
I komšije ćute
Vesna Stanojević kaže da se dešava da nasilnike prijave i komšije, ali veoma retko. Obično nasilnici prete i komšiluku, pa se ljudi distanciraju plašeći se za svoju porodicu.
- Komšiluk bi morao da ima mnogo veću ulogu. Danas uglavnom svi idu linijom nezameranja i nemešanja. To je negde i razumljivo, jer nasilnik obično bude priveden i to traje nekoliko dana i opet se vraća u staru sredinu, pa su komšije koje su se umešale izložene šikaniranju - kaže Stanojevićeva.
Veliki problem u današnjem društvu jeste i to što mlade žene ne dobijaju nikakvu podršku porodice, čak naprotiv, obično ih majke savetuju da se pretrpe uz objašnjenje da je i nju tukao njen muž, pa je preživela. Nasilje u porodici se prihvata kao deo folklora. Razvedena žena je na neki način obeležena, kao i deca iz takvog braka, dok je s muškarcima drugačije.
- U našoj kulturi je tako, roditelji obično kažu ćerki pretrpi se, imaš decu, dok će sinu reći razvedi se, lako ćeš naći drugu ženu. To nije vezano samo za selo, već i za urbanu sredinu. Recimo, tokom devedesetih, kada smo svi bili u lošoj ekonomskoj situaciji, drastično je smanjen broj razvoda, dok je sada broj razvoda u stalnom porastu. To se može objasniti boljom ekonomskom situacijom. Deca koja rastu u takvim porodicama svakodnevno gledaju kako se otac ponaša prema majci i uče po modelu. Tako da se često dešava da i oni sutra postanu nasilnici - objašnjava Mirjana Vuksanović, klinički psiholog.
Rešenje ovakve situacije ona vidi u podizanju nivoa opšte kulture, zatim, nasilje se mora iskorenjivati kroz porodicu, školski sistem, ali se mora raditi i na većoj ekonomskoj sigurnosti oba pola.
- Simptomatično je da se mladi ljudi u emitovanom prilogu na RTS-u drže za ruke i on priča da joj je lupao šamare. Što je najgore, ona to ne doživljava kao zlostavljanje. Lično mislim da je ovakav prilog trebalo emitovati, baš zato da se prikaže prava slika u našem društvu - zaključuje Vuksanovićeva.
I Natalija Mićunović, pomoćnik ministra rada i socijalne politike, misli da društvo može mnogo da uradi.
- Centar za rodnu ravnopravnost priprema platformu za izradu metodologije za suzbijanje nasilja i aktiviranje rodne ravnopravnosti. U toku je priprema zakona o rodnoj ravnopravnosti, koji treba da bude usvojen početkom 2008. godine. Sprovođenje svega toga u praksu je, naravno, uvek teže, zahteva mnogo truda i vremena, ali od papira se mora početi - zaključuje Mićunovićeva.
Izvor
@pctel Ono što ti pričaš je obična zamena teza.