ICT u Memorandumu o budžetu za 2008.
Vlada Republike Srbije je na sednici održanoj 18. oktobra 2007. godine usvojila Memorandum o budžetu i ekonomskoj i fiskalnoj politici u 2008. godini sa projekcijama za 2009. i 2010. godinu. Memorandum sadrži okvir za sprovođenje ekonomske i fiskalne politike i strukturnih reformi u narednom trogodišnjem periodu. Ovo je ujedno prvi korak ka usvajanju budžeta za 2008. godinu.
U nastavku sam izdvojio delove Memoranduma u kojima se pominju telekomunikacije, restrukturiranje Telekoma, liberalizacija tržišta, informaciono društvo, e-trgovina i sl.
* * *
Memorandum o budžetu i ekonomskoj i fiskalnoj politici za 2008. godinu, sa projekcijama za 2009. i 2010. godinu
Sl. glasnik br. 96 od 22.10.2007.
2.3. Poreska politika u periodu od 2008. do 2010. godine
Porez na dodatu vrednost.
Izmenama Zakona o porezu na dodatu vrednost propisana je refakcija PDV za kupovinu prvog stana za lica koja nemaju rešeno stambeno pitanje. Propisano je, takođe, smanjenje PDV na personalne računare, sa 18% na 8%. Predviđeno je, kroz rešenja u Zakonu o poreskom postupku i poreskoj administraciji, da već u 2007. godini veliki poreski obveznici poresku prijavu mogu podnositi i elektronskim putem, a postepeno će ovu mogućnost moći da koriste i drugi obveznici.
[...]
4.6. Politika regulisanih cena
Cene i tarifne sisteme u fiksnoj telefoniji, prema važećem Zakonu, određuje Agencija za telekomunikacije, u skladu sa troškovnim principom, dok se u mobilnoj telefoniji cene slobodno formiraju.
[...]
Restrukturiranje i privatizacija javnih preduzeća.
Javna preduzeća saobraćajnog i telekomunikacionog sektora. Na bazi novih sistemskih zakona i razvojnih strategija kojima se reguliše oblast saobraćaja i telekomunikacija u narednom srednjoročnom periodu ubrzaće se proces restrukturiranja i potpune ili delimične privatizacije javnih preduzeća u oblasti saobraćaja i telekomunikacija (JAT, Železnice Srbije, Telekom Srbija, PTT saobraćaja Srbija).
[...]
Vlada će posebnu pažnju posvetiti razvoju kompanije Telekom Srbija, razvoju i modernizaciji telekomunikacija. U oblasti saobraćaja obezbediće se modernizacija prevoza, rekonstrukcija i modernizacija železničke infrastrukture, rekonstrukcija i modernizacija pruga Srbije i digitalizacija železničkih pružnih telekomunikacija, kao i razvoj nacionalne avio kompanije, odnosno podizanje efikasnosti sva tri segmenta avio saobraćaja (avio kompanija, aerodromi i kontrola leta).
Na bazi donetih sistemskih zakona za oblast saobraćaja i telekomunikacija izvršene su statusne i organizacione promene, i to:
– u oblasti telekomunikacija, u skladu sa Zakonom o telekomunikacijama, formirana je Agencija za telekomunikacije kao nezavisno regulatorno telo i osnovano
JP Telekom Srbija a.d. kao operater sa značajnim učešćem na tržištu.
Restrukturiranje JP Telekom Srbija obuhvatiće rebalans tarife u fiksnoj telefoniji i delimičnu privatizaciju JP Telekom Srbija. Na tim osnovama obezbediće se porast efikasnosti i konkurentnosti ovog javnog preduzeća, čime će se stvoriti uslovi za porast ulaganja u sektor telekomunikacija, razvoj telekomunikacione infrastrukture, poboljšanje kvaliteta telekomunikacionih usluga i povećanje zadovoljstva korisnika tih usluga. Restrukturiranjem JP Telekom Srbija, rebalansom tarifnog sistema fiksne telefonije i donošenjem podzakonskih akata od strane Agencije za telekomunikaciju stvoriće se neophodni uslovi za liberalizaciju fiksne telefonije.
[...]
2. Reforme finansijskog sektora
Finansijska tržišta
[...]
U cilju produbljivanja tržišta kapitala u Srbiji i poboljšanja kvaliteta hartija od vrednosti kojima se trguje, neophodan je ulazak velikih infrastrukturnih preduzeća na berzu (Telekom Srbije, NIS, EPS i dr.). Ulaskom ovih preduzeća na organizovano tržište stvorio bi se kvalitetan tržišni materijal, kako za ulaganja institucionalnih investitora, tako i najširih slojeva građana Srbije. Sa stanovišta samih preduzeća ulazak na organizovano tržište bi omogućio tržišno vrednovanje njihovog kapitala, a otvorio bi se i novi kanal za obezbeđenje dodatnih sredstava.
[...]
Reforme privrednih delatnosti
Telekomunikacije i informatičko društvo.
Radi povećanja obima i kvaliteta telekomunikacionih usluga i profitabilnosti i efikasnosti telekomunikacionih podsistema i podizanja njihove konkurentske sposobnosti doneta je Strategija razvoja telekomunikacija, sa ciljem da se na srednji rok obezbedi liberalizacija tržišta telekomunikacija za sve učesnike, poboljša kvalitet usluga i zaštite korisnici. Strategijom su definisani prioriteti u razvoju telekomunikacija, a dopunom Akcionog plana razvoja telekomunikacija utvrdiće se vremenski okviri za njihovu realizaciju.
U cilju stvaranja uslova za liberalizaciju fiksne telefonije neophodno je tokom 2008. godine izvršiti rebalans tarifnog sistema i usvojiti neophodne podzakonske akte kojima će se stvoriti uslovi za ulazak novih konkurenata u fiksnu telefoniju.
Nastaviće se povezivanje telekomunikacionih sistema sa sistemima drugih zemalja, društveno celishodna alokacija frekvencija, a sve tu uz efikasno upravljanje i kontrolu, u skladu sa zakonskom regulativom.
Osnovni prioriteti politike razvoja telekomunikacija su brži razvoj telekomunikacionih mreža, uz postepen prelazak sa klasičnih komutiranih mreža za prenos govora na paketske mreže za raznovrsne usluge, što podrazumeva i aktivno uključivanje u naučno-istraživački i razvojni rad na informaciono-komunikacionim tehnologijama (ICT), koje postaju ključni faktor razvoja svih segmenata društva i privrede. Dalji razvojni prioriteti u ovoj oblasti odnose se na obezbeđenje univerzalnog servisa, digitalizacija fiksne telekomunikacione mreže, jačanje emisionih kapaciteta javnog radiodifuznog servisa, racionalno korišćenje radio-frekvencijskog spektra, rebalans tarifnog sistema u fiksnoj telefoniji, liberalizacije tržišta telekomunikacionih usluga i podsticanje razvoja infrastrukture u nerazvijenim područjima. Novim regulatornim okvirom obezbediće se primena najsavremenijih tehnoloških rešenja i dostupnost pogodnosti tih rešenja korisnicima usluga.
Strategija razvoja radiodifuzije, koja je povezana i usklađena sa ostalim razvojnim strategijama i koja predviđa prilagođavanje zakonskog i regulatornog okvira utvrđenog Zakonom o telekomunikacijama i Zakonom o radiodifuziji, predstavlja osnovu za ubrzani razvoj tržišta telekomunikacionih usluga i razvoj telekomunikacione infrastrukture.
Posebna pažnja posvetiće se primeni savremenih tehnologija i razvoju savremenih mreža. Odgovarajući ciljevi i operativni zadaci biće realizovani dodelom odgovarajućih licenci i uvođenjem digitalne radiodifuzije. Preduzete mere predstavljaće odlučujući doprinos konvergenciji mreža i usluga, razvoju infrastrukture za brzi pristup internetu, privatizaciji u ovom sektoru, tarifnoj politici, jačanju konkurencije, upravljanju radio-frekvencijskim spektrom, numeraciji i adresiranju u ovoj oblasti, sigurnosti i bezbednosti ovog sektora, jačanju kompetencija u institucijama telekomunikacionog sektora i najzad harmonizaciji zakonskog i regulatornog okvira sa propisima EU.
Osnovni ciljevi u korišćenju kablovskog distributivnog sistema (KDS) su stvaranje uslova za uključenje što većeg broja korisnika KDS, sređivanje stanja uz obavezu rekonstrukcije postojećih i izgradnje novih KDS kao savremenih, dvosmernih mreža, otvorenost KDS mreža za pristup svih zainteresovanih davalaca usluga, sprečavanje monopola, otvorenost tržišta za poslovanje različitih KDS operatora i obezbeđenje pune zaštite korisnika.
Posebne aktivnosti usmeriće se na razvoj satelitskih komunikacija kao važnog segmenta ukupnog telekomunikacionog i informacionog sistema zemlje, liberalizaciju i uređenje tržišta satelitskih komunikacija i obezbeđivanje pune usaglašenosti sa važećim evropskim i svetskim standardima i preporukama.
U skladu sa donetom Strategijom razvoja informacionog društva posebna pažnja posvetiće se razvoju društva na bazi znanja i razvoja elektronskog poslovanja. Paktom za stabilnost jugoistočne Evrope, smernicama sa Samita o informatičkom društvu iz 2005. godine i inicijativom e-Evropa kao prioriteti utvrđeni su izgradnja komunikacione infrastrukture, obrazovanje stanovništva, donošenje zakona u oblasti elektronskog poslovanja, transformacija državne uprave sa prelaskom na elektronski rad.
[...]
Unutrašnja trgovina i usluge.
Strategijom razvoja trgovine i harmonizacijom zakona i drugih propisa sa pravom EU, a u skladu sa drugim razvojnim strategijama, pospešiće se povoljna struktura trgovine i trgovinske mreže. Podstaći će se proces internacionalizacije trgovine, uz uvažavanje specifičnosti regionalnog razvoja trgovine i usluga. Ohrabrivaće se izgradnja modernog trgovinskog menadžmenta i marketinga i obezbediće se uslovi za unapređenje trgovine u elektronskoj fazi razvoja.
[...]
Celokupan promet robe i usluga i ponašanje učesnika u prometu regulisaće se zakonom o trgovini, kojim će se urediti celokupan promet robe i usluga, promovisati trgovina u svim vidovima, uljučujući i nove vidove trgovine koja se odvija putem telekomunikacionih sredstava i trgovine ličnim nuđenjem.
[...]
Regulisaće se i oblast elektronske trgovine, prodajni podsticaji, robne rezerve, robne berze, primena pravila o konkurenciji, zaštita prava intelektualne, industrijske i komercijalne svojine a harmonizovaće se uz to tehničko zakonodavstvo.
http://www.mfin.sr.gov.yu/srl/650/
http://www.mfin.sr.gov.yu/srl/631/
http://www.srbija.sr.gov.yu/vesti/vest.php?id=76330