U krađi identiteta je prošlog decembra u Skotsdejlu uhvaćeni momak koji je pregledajući vladin sajt izvukao lokalna dokumenta o razvodima - sa imenima, adresama, bankovnim računima i skeniranim potpisima. Lakši deo posla mu je bilo štampanje čekova sa imenima žrtava. S druge strane, statističko merenje trendova u ovoj vrsti kriminala u SAD je još teško, jer kriminalističke agencije nemaju informacione sisteme za praćenje krađe identiteta. Jer, obično nije reč samo o jednom, već o lancu kriminalnih dela, od obmanjivanja banaka do prekršaja u upotrebi kreditnih kartica. Žrtvama se gomilaju računi koje nikad nisu napravili, a dokazivanje ukradenog identiteta teže je od njegove - krađe. Situacija se dodatno komplikuje kada do podataka dođu ilegalni stranci koji ih koriste kako bi ušli u SAD, dobili posao i druge beneficije. U južnoj američkoj državi Arizoni sa snažnim prilivom latinoameričkih imigranata svakom šestom građaninu je ukraden identitet u poslednjih pet godina. Imigracioni službenici na prilazima SAD poslednjih godina zaplenjuju desetine hiljada lažnih dokumenata. Obaveštajni oficiri su posebno zabrinuti za one koji bi ukradeni identitet mogli da iskoriste za masovnu štetu SAD. Krađa identiteta neretko je povezana za trgovinom drogama ili terorizmom.
U SAD su zabeleženi slučajevi da narko dileri “zapošljavaju” ovisnike da po otpacima tragaju za bačenim bankovnim računima, odbačenom starom
poštom, pismima kojima se nude kreditne kartice… U zamenu za dragocene “otpatke” daju im drogu, a dobijene poverljive podatake koriste za falsifikovne identitete kojima peru novac od droge. Jedan od novijih metoda “otkrivenih” u Feniksu je kopiranje magnetne trake kreditnh kartica žrtve na poleđini druge karte. Tako, čak i kada prodavac traži uz karticu dodatnu identifikaciju, sve “štima” izuzev što suma ide na račun - žrtve. U uređeni kompjuterski sistem gde se ljudi prepoznaju kao nizovi brojeva i slova, krađa identiteta unosi haos u kome se, paradoksalno, žrtva izjednačuje sa počiniocem zlodela. Takva “greška” u ekstremnim slučajevima može da ima pogubne posledice.
PREPRODAJA
Ogroman problem za osiguravanje američkih idnntiteta predstavlja činjenica da korporacije prodaju “liste klijenata” drugim kompanijama. Te informacije mogu da uključuju brojeve kreditnnih kartica, brojeve socijalnog, datume rođenja, adrese.- Dok savezna vlada dodatno osigurava podatke u svojim sistemima, korporacije slobodno trguju informacijama - primećuje Džim Kuri zamenik Nacionalne asocijacije šefova policje.
Dubravka Savić
Quaerite et invenietis | Everything in life is Luck -- Donald Trump | http://www.akcenat.info | Momenat – Vaša instant doza vesti | Part Time Freelance Journalist